Bolovanje u Hrvatskoj 2026: kako otvoriti PNR, koliko traje i tko plaća

Bolovanje je privremena nesposobnost odnosno spriječenost za rad, često skraćeno PNR. Za radnika PNR u pravilu utvrđuje izabrani doktor obiteljske ili opće medicine, a za dio prava iz područja zdravstvene zaštite žena nadležan može biti izabrani doktor te zaštite. Nije dovoljno samo javiti poslodavcu da ste bolesni: za ostvarivanje prava treba medicinska procjena i evidentiranje PNR-a prema pravilima HZZO-a.

U praksi je prvi kontakt u pravilu vaš izabrani doktor obiteljske medicine. On procjenjuje zdravstveno stanje, otvara i zatvara bolovanje, određuje kontrole i po potrebi vas upućuje na daljnju obradu. Formalni dokument se naziva izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad; izraz doznaka i dalje se često koristi u svakodnevnom govoru.

Izabrani doktor procjenjuje privremenu nesposobnost za rad i vodi bolovanje.

Razlozi mogu biti akutna bolest, ozljeda, oporavak nakon zahvata, komplikacije u trudnoći, njega bolesnog djeteta ili druga zdravstvena situacija zbog koje ne možete obavljati svoj posao. Ako je riječ o stresu, iscrpljenosti ili psihičkim tegobama, doktor također procjenjuje funkcionalno stanje i potrebu za liječenjem, kontrolom ili specijalističkom pomoći. Sam naziv tegobe ne znači automatski da bolovanje pripada; važna je medicinska procjena i utjecaj na radnu sposobnost.

1. Javite se poslodavcu što prije. Prema Zakonu o radu, radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju. Ako to iz opravdanog razloga nije moguće, obvezu treba ispuniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od prestanka razloga koji je to onemogućio. U praksi pitajte ordinaciju i poslodavca kako se potvrda ili doznaka dostavlja u e-sustavu i trebate li vi nešto dodatno poslati.

2. Javite se izabranom doktoru. Nemojte čekati nekoliko dana ako već znate da ne možete raditi. Izabrani doktor mora procijeniti stanje, odrediti početak PNR-a i uputiti vas što dalje. Prema HZZO pravilima, problem s naknadom može nastati i ako osiguranik ne obavijesti izabranog doktora o nastanku PNR-a u roku od tri dana od početka bolesti ili druge okolnosti, odnosno u roku od tri dana od prestanka opravdane zapreke.

3. Provjerite treba li poslodavcu dodatna potvrda. Doznake i izvješća se u sustavu sve više vode elektronički. HZZO navodi da poslodavci koji zahtjeve za povrat podnose putem poslovnog portala HZZO-a nisu obvezni imati papirnato Izvješće jer su im podaci potrebni za obračun i isplatu naknade dostupni putem tog portala. Ipak, u praksi je pametno pitati ordinaciju i poslodavca trebate li vi nešto dostaviti, potvrditi ili potpisati.

4. Dolazite na kontrole. Ako vam je određena kontrola, dođite ili se na vrijeme javite ordinaciji ako se stanje promijenilo. Nedolazak bez objašnjenja, nepridržavanje uputa liječenja, rad tijekom bolovanja ili zloupotreba bolovanja mogu stvoriti problem oko nastavka bolovanja i naknade.

5. Ne dogovarajte povratak na posao mimo doktora. Kada ste sposobni za rad, izabrani doktor zatvara bolovanje, a vi se vraćate na posao prema dogovorenom rasporedu.

Za bolest ili ozljedu radnika izvan rada naknada u pravilu ide na teret poslodavca za prvih 42 dana bolovanja, odnosno za prvih 7 dana kod radnika invalida rada. Od 43. dana, odnosno od 8. dana kod invalida rada, naknada u pravilu ide na teret HZZO-a.

Važno je razlikovati tko snosi trošak od toga tko radniku tehnički obračunava i isplaćuje naknadu. U nekim slučajevima poslodavac obračunava ili isplaćuje naknadu i traži povrat od HZZO-a, dok u drugim slučajevima HZZO isplaćuje naknadu izravno.

Tekstualni sažetak tablice: kod obične bolesti ili ozljede izvan rada poslodavac snosi prvih 42 dana, odnosno 7 dana za radnika invalida rada; nakon toga naknada u pravilu ide na teret HZZO-a. HZZO limit za većinu slučajeva iznosi 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme, a neke 100-postotne naknade, poput komplikacija u trudnoći i njege djeteta mlađeg od 7 godina, također imaju taj limit.

Točan iznos ovisi o osnovici, prethodnom osiguranju, razlogu bolovanja, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i tome ide li naknada na teret poslodavca, HZZO-a ili državnog proračuna. Ako vam je iznos važan za planiranje kućnog budžeta, tražite obračun od poslodavca ili provjeru s HZZO-om.

Ne postoji jedan rok koji vrijedi za sve dijagnoze. Kratke viroze i lakše ozljede mogu trajati nekoliko dana, oporavak nakon operacije ili prijeloma može trajati dulje, a kod kroničnih bolesti izabrani doktor prati funkcionalno stanje i dokumentaciju.

Doktor vodi bolovanje kroz kontrole i procjenjuje jeste li sposobni za rad. HZZO ima pravo kontrole privremene nesposobnosti za rad i može tražiti dodatnu medicinsku dokumentaciju ili pregled, osobito kod duljih bolovanja.

Ako tražite odgovor na pitanje koliko najdulje može trajati bolovanje bez dodatne procjene, važnije su kontrolne točke nego jedan univerzalni broj dana. HZZO navodi da se osiguranika upućuje na ocjenu radne sposobnosti kada PNR traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti, ili ranije ako se nakon liječenja i rehabilitacije očekuje trajna promjena radne sposobnosti.

Ako bolovanje zbog iste dijagnoze traje dulje od 18 mjeseci, naknada se u pravilu smanjuje na 50% zadnje isplaćene naknade, osim u propisanim iznimkama. Iznimke uključuju, primjerice, liječenje zloćudnih bolesti, njegu djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, hemodijalizu ili peritonejsku dijalizu te uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela.

Ako tegobe traju dugo ili se očekuje trajno smanjenje radne sposobnosti, to ne znači automatski invalidsku mirovinu. Odluka ovisi o medicinskoj dokumentaciji, radnoj sposobnosti i propisima.

Bolovanje štiti radnika koji je privremeno nesposoban za rad, ali ne znači da nestaju sve obveze iz radnog odnosa.

Čuvajte medicinsku dokumentaciju i upute liječnika za kontrole.

Vaša prava:

• Privremena nenazočnost zbog bolesti ili ozljede sama po sebi nije opravdan razlog za otkaz prema Zakonu o radu.
• Kod priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti zaštita je jača: za vrijeme privremene nesposobnosti zbog liječenja ili oporavka od te ozljede ili bolesti poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
• Imate pravo na naknadu plaće ako ispunjavate uvjete propisane za konkretnu osnovu bolovanja.
• Imate pravo pitati izabranog doktora za pojašnjenje odluke, kontrolu ili daljnju obradu ako se stanje ne poboljšava. Ako se ne slažete s utvrđenjem izabranog doktora ili kontrole HZZO-a, u propisanom postupku možete tražiti rješenje.
• Nakon privremene nesposobnosti za rad, Zakon o radu uređuje pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove pod propisanim uvjetima.

Vaše obveze:

• Javiti se izabranom doktoru i poslodavcu na vrijeme.
• Dolaziti na kontrole i pridržavati se uputa liječenja.
• Ne raditi za vrijeme bolovanja i ne obavljati aktivnosti koje su nespojive s razlogom bolovanja ili usporavaju oporavak.
• Odazvati se kontroli HZZO-a ako ste pozvani.

Njega djeteta i člana obitelji: Kod njege člana obitelji pravila ovise o dobi i odnosu. Za bolesno dijete mlađe od 7 godina naknada iznosi 100% osnovice, najviše 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme, i može trajati do 60 dana po bolesti. Za dijete od navršene 7. godine naknada je u pravilu 70% osnovice, najviše 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme, i može trajati do 40 dana. Za dijete starije od 18 godina, bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera pravo je u pravilu do 20 dana, uz teže zdravstveno stanje i naknadu od 70% osnovice, najviše 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme.

Trudnoća: Kod bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom HZZO navodi naknadu od 100% osnovice, ali najviše 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme. Izabrani doktor procjenjuje medicinsku osnovu i potrebnu dokumentaciju.

Ozljeda na radu ili profesionalna bolest: Ako je ozljeda priznata kao ozljeda na radu ili profesionalna bolest, HZZO navodi 100% osnovice bez najvišeg limita koji vrijedi za dio drugih bolovanja. Pravila isplate i povrata mogu se razlikovati od običnog bolovanja, pa u takvom slučaju provjerite status s poslodavcem i HZZO-om.

Privremeni boravak izvan mjesta prebivališta: Ako ste privremeno izvan mjesta prebivališta kad nastane bolest ili ozljeda, ne računajte na naknadno uređivanje bez procjene. Što prije kontaktirajte svog izabranog doktora ili ordinaciju i pitajte kako postupiti s medicinskom procjenom i PNR-om; za administrativni dio po potrebi provjerite HZZO i poslodavca.

Istek ugovora ili promjena statusa: Ako vam za vrijeme PNR-a prestane radni odnos ili obavljanje djelatnosti osobnim radom, HZZO navodi opće pravilo da naknada može pripadati još najviše 30 dana od prestanka, ako je PNR utvrđen najmanje 15 dana prije prestanka i ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Postoje iznimke, primjerice za priznatu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest te neka trudnoćom i rodiljnim pravima povezana stanja. Zato kod prestanka radnog odnosa, promjene statusa ili dugog bolovanja provjerite konkretan slučaj s poslodavcem, HZZO-om i po potrebi pravnikom.

Koliko iznosi bolovanje nakon 42 dana? Kod obične bolesti ili ozljede izvan rada, nakon razdoblja koje u pravilu ide na teret poslodavca, naknada na teret HZZO-a najčešće iznosi 70% osnovice za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog PNR-a, a zatim 80%, uz limit od 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme, osim kada se primjenjuje posebna iznimka.

Može li se bolovanje otvoriti retroaktivno? Ne računajte na retroaktivno bolovanje kao siguran izlaz. Radnik mora što prije obavijestiti poslodavca, a najkasnije u roku od tri dana dostaviti liječničku potvrdu ili postupiti čim prestane opravdana zapreka. HZZO pravila također vežu pravo na naknadu uz pravodobno javljanje izabranom doktoru, pa zakašnjelo javljanje može stvoriti problem oko početka PNR-a i naknade.

Postoji li maksimalno bolovanje bez komisije? Nema jednog roka koji vrijedi za sve dijagnoze i sve poslove. HZZO navodi da se kod PNR-a koji traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze pokreće upućivanje na ocjenu radne sposobnosti, a nakon 18 mjeseci zbog iste dijagnoze naknada se u pravilu smanjuje, osim u propisanim iznimkama.

Tko stvarno plaća bolovanje, poslodavac ili HZZO? Razlikuju se osoba koja radniku tehnički obračunava ili isplaćuje naknadu i subjekt na čiji teret naknada ide. Kod obične bolesti ili ozljede izvan rada prvih 42 dana u pravilu ide na teret poslodavca, a nakon toga na teret HZZO-a; u nekim slučajevima poslodavac isplaćuje naknadu i traži povrat.

Koliko je maksimalno bolovanje preko HZZO-a u 2026.? U mnogim slučajevima najviši iznos naknade na teret HZZO-a iznosi 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme. Postoje propisane iznimke, primjerice priznata ozljeda na radu ili profesionalna bolest, kod kojih se ne primjenjuje isti najviši HZZO limit.

Je li bolovanje zbog komplikacija u trudnoći 100% plaćeno? HZZO za bolest i komplikacije u vezi s trudnoćom i porodom navodi 100% osnovice, ali ta naknada ima limit od 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme.

Je li njega djeteta mlađeg od 7 godina 100% plaćena? Da, HZZO navodi 100% osnovice, ali uz isti limit od 995,45 eura mjesečno za puno radno vrijeme i opće trajanje do 60 dana po bolesti, osim ako se primijeni propisano produljenje.

Može li poslodavac dati otkaz radniku na bolovanju? Bolest ili ozljeda sama po sebi nije opravdan razlog za otkaz, ali bolovanje nije opća zaštita od svake vrste otkaza. Kod priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravila su stroža za vrijeme privremene nesposobnosti zbog liječenja ili oporavka.

Izvori provjereni: 21. 6. 2026. Članak koristi HZZO izvore za PNR, naknadu plaće, prethodno osiguranje, 42 dana na teret poslodavca, HZZO limit, njegu djeteta, dugotrajni PNR i prestanak radnog odnosa tijekom PNR-a, te Zakon o radu za obavijest poslodavcu, otkaz i povratak na rad.