Što vaš liječnik opće medicine može napraviti za vas

Izabrani liječnik opće medicine, odnosno izabrani liječnik obiteljske medicine, najčešće je prvi kontakt u zdravstvenom sustavu. To ne znači da rješava sve sam, nego da procjenjuje problem, prati širu sliku i po potrebi vas usmjerava prema laboratoriju, dijagnostici, specijalistu, bolovanju, preventivnom programu ili hitnoj službi.

Obiteljski liječnik povezuje simptome, lijekove, nalaze i daljnje korake.

Najkorisnije je doći pripremljeno: recite kada su simptomi počeli, što ih pogoršava, koje lijekove i dodatke uzimate, koje bolesti imate i koji nalaz već postoji. Liječniku je često važniji jasan tijek tegoba nego dugačak popis nepovezanih simptoma.

Za ozbiljne simptome ne treba čekati termin u ordinaciji. Bol ili pritisak u prsima, otežano disanje, slabost jedne strane tijela, smetenost, gubitak svijesti, jako krvarenje, teška alergijska reakcija ili naglo teško pogoršanje razlog su da nazovete 194 ili 112. Broj 194 je hitna medicinska služba, a 112 je jedinstveni europski broj za hitne službe koji povezuje više službi kada je ugrožen život, zdravlje, sigurnost ili imovina.

Za velik dio specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite potrebna je uputnica izabranog ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite. Uputnica ili e-uputnica nije samo administrativni papir: liječnik procjenjuje je li obrada potrebna, koja vrsta pregleda ili pretrage ima smisla i koliko je stanje hitno.

Prije naručivanja pitajte tri stvari: za koji je točno postupak izdana uputnica za specijalista ili dijagnostiku, treba li se pacijent naručiti sam ili naručivanje ide kroz ordinaciju, te koje nalaze i dokumente trebate ponijeti. Portal zdravlja može prikazati dio uputnica, nalaza i drugih podataka dostupnih kroz CEZIH, ali nije zamjena za upute liječnika ili ustanove.

Za hitna stanja ne čeka se uputnica. Nazovite 194 za hitnu medicinsku službu ili 112 kao jedinstveni broj za hitne službe, odnosno postupite prema uputama dispečera ili hitne službe.

Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje liječnik na temelju zdravstvenog stanja i posla koji osoba obavlja. U praksi se pacijent najčešće prvo javlja izabranom liječniku obiteljske medicine, koji otvara, prati i zatvara bolovanje ili ga upućuje na dodatnu obradu kada je to potrebno.

• Javite se izabranom doktoru čim znate da zbog bolesti ili ozljede ne možete raditi. Za naknadu plaće problem može nastati ako se ne javite u roku od tri dana od početka bolesti, odnosno tri dana nakon prestanka opravdane zapreke.
• Obavijestite poslodavca što prije. Prema Zakonu o radu, najkasnije u roku od tri dana treba dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i očekivanom trajanju, osim ako postoji opravdana zapreka.
• Dolazite na kontrole ili se na vrijeme javite ordinaciji ako se stanje promijeni.
• Ne produžujte ni ne prekidajte bolovanje mimo liječničke procjene.

Obiteljski liječnik može izdati određene potvrde liječnika opće medicine i izvatke iz medicinske dokumentacije, ali ne izdaje svaku potvrdu za svaku svrhu. Neke potvrde, primjerice za posebne poslove, vozačke kategorije, sport ili druge namjene, mogu zahtijevati medicinu rada, prometa ili sporta, dodatni pregled ili plaćanje izvan obveznog zdravstvenog osiguranja.

Preventiva nije isto za svaku osobu. Liječnik može procijeniti dob, obiteljsku anamnezu, tlak, šećer, masnoće, pušenje, tjelesnu masu, ranije nalaze i simptome, pa prema tome odlučiti koje kontrole ili uputnice imaju smisla.

Tekstualni sažetak tablice: obiteljski liječnik može procijeniti krvni tlak, šećer, masnoće, preventivne programe za rak dojke i debelog crijeva, probir raka vrata maternice te promjenjive čimbenike rizika. Programi ne funkcioniraju jednako za sve vrste raka; rak vrata maternice u Hrvatskoj se prema HZJZ-u uglavnom prati kroz oportunistički probir i dogovor s izabranim ginekologom, a simptomi se ne čekaju do poziva u program.

Nemojte tumačiti preventivu kao jamstvo da je svaka željena pretraga automatski pokrivena HZZO-om. Ako želite određenu pretragu, pitajte zašto je potrebna, je li indicirana, ide li preko uputnice i postoji li bolja prva provjera. Ako imate simptome, ne čekajte preventivni program nego se javite liječniku.

Ako imate dugotrajan stres, nesanicu, tjeskobu, napadaje panike, depresivno raspoloženje ili misli da ne možete funkcionirati kao prije, možete se javiti obiteljskom liječniku. On može procijeniti hitnost, isključiti tjelesne uzroke koji mogu nalikovati psihičkim tegobama, dogovoriti kontrolu, otvoriti bolovanje ako je medicinski opravdano ili vas uputiti psihijatru ili drugoj ugovornoj službi, a prema dostupnosti i lokalnoj organizaciji skrbi i psihologu.

Za probleme s mentalnim zdravljem obiteljski liječnik može biti prvi siguran kontakt.

Lijekovi za mentalno zdravlje ne bi se smjeli uzimati, prekidati ni mijenjati na svoju ruku. Ako već uzimate terapiju i imate nuspojave, pogoršanje, nesanicu, jaku tjeskobu ili suicidalne misli, javite se liječniku odmah. Kod neposredne opasnosti za život ili sigurnost nazovite 194 ili 112.

Kod kroničnih bolesti, kao što su hipertenzija, šećerna bolest, astma, kronična bubrežna bolest ili poremećaji štitnjače, obiteljski liječnik često prati osnovne nalaze, obnavlja terapiju, provjerava nuspojave i koordinira nalaze specijalista.

E-recept može olakšati nastavak stabilne terapije, ali nije automatsko pravo na lijek bez liječničke procjene. Kod stabilne kronične bolesti liječnik može propisati ponovljivi recept u pravilu do 180 dana, ako procijeni da to odgovara zdravstvenom stanju, da je ista terapijska doza stabilna najmanje tri mjeseca i da takvo propisivanje ne ugrožava zdravlje. To ne vrijedi za sve lijekove; posebna ograničenja vrijede, primjerice, za lijekove koji sadrže opojne droge i psihotropne tvari.

Novi simptomi, nuspojave, promjena doze ili novi lijek mogu zahtijevati pregled ili dodatne nalaze.

Obiteljski liječnik nije zamjena za svaku specijalističku službu, bolničko liječenje ili hitnu medicinsku pomoć. Ne može obećati termin u ustanovi, pokrivenost svake privatne preporuke, svaki lijek na teret HZZO-a ni svaku dijagnostičku pretragu bez medicinske indikacije.

U nekim ordinacijama rade se manji zahvati, previjanja, injekcije, uklanjanje šavova ili drugi postupci, ali to ovisi o opremljenosti, organizaciji, ugovoru, edukaciji i procjeni liječnika. Zato je bolje pitati ordinaciju što konkretno rade nego pretpostaviti da svaka ordinacija nudi isti opseg usluga.

Najbolja upotreba obiteljskog liječnika je koordinacija: jasna procjena problema, plan daljnje obrade, praćenje nalaza i upozorenje kada više nije sigurno čekati.

Može li liječnik opće medicine izdati uputnicu za specijalista? Da, kada procijeni da postoji medicinska potreba i odredi odgovarajuću vrstu uputnice, e-uputnice ili postupka. Za hitna stanja ne čeka se uputnica, nego se zove 194 ili 112 odnosno postupa prema uputama hitne službe.

Može li liječnik opće medicine otvoriti bolovanje? Da. Izabrani doktor obiteljske ili opće medicine utvrđuje privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad prema medicinskoj indikaciji, poslu koji osoba obavlja i pravilima HZZO-a.

Može li liječnik opće medicine izdati potvrdu za posao, sport ili vozačku dozvolu? Ovisi o svrsi potvrde. Neke potvrde može izdati obiteljski liječnik, a neke zahtijevaju medicinu rada, prometa, sporta ili drugu posebnu procjenu, dodatni pregled ili plaćanje izvan obveznog zdravstvenog osiguranja.

Izvori provjereni: 22. 6. 2026. Članak koristi službene hrvatske izvore za HZZO, uputnice, e-recepte, preventivne programe i hitne brojeve, a tvrdnju da jedan nalaz tlaka obično nije dovoljan za dijagnozu hipertenzije podupire i WHO fact sheet o hipertenziji.