Proljev: uzroci, dehidracija i kada po pomoć

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, proljev je tri ili više tekućih ili vodenastih stolica u jednom danu, odnosno češće pražnjenje crijeva nego što je uobičajeno za tu osobu. Jedna mekša stolica nakon hrane koja vam ne odgovara nije isto što i proljev.

Akutni proljev obično traje nekoliko dana i najčešće je posljedica infekcije probavnog sustava. Uzroci mogu biti virusi, bakterije, paraziti, kontaminirana hrana ili voda, ali i lijekovi ili druga stanja. Proljev s krvlju, znakovi dehidracije, jaka bol, visoka temperatura ili trajanje dulje od nekoliko dana zahtijevaju oprezniji pristup.

Proljev koji traje 14 dana ili dulje naziva se perzistentnim proljevom. Proljev koji traje tjednima ili se ponavlja treba liječničku obradu jer može biti povezan s celijakijom, upalnom bolesti crijeva, sindromom iritabilnog crijeva, intolerancijom laktoze, bolestima štitnjače ili nuspojavama lijekova.

Po simptomima se ponekad može naslutiti uzrok, ali se virusni, bakterijski i drugi oblici proljeva ne mogu pouzdano razlikovati samo prema izgledu stolice ili trajanju simptoma.

Virusni gastroenteritis često počinje naglo, uz mučninu, povraćanje i vodeni proljev. Bakterijske infekcije češće mogu uključivati krv ili sluz u stolici, višu temperaturu i jače grčeve, ali to nije pravilo. Trovanje hranom također može početi brzo, osobito kada je uzrok toksin u hrani, ali neke bakterijske infekcije iz hrane imaju inkubaciju od više dana.

Krv u stolici, znakovi dehidracije, proljev nakon antibiotika, jaka bol u trbuhu, visoka temperatura, trudnoća, starija dob, oslabljen imunitet ili ozbiljna kronična bolest razlog su za raniji kontakt s liječnikom.

Najveći rizik kod proljeva nije sama učestalost stolica, nego gubitak tekućine i elektrolita. Rizik je veći ako osoba istodobno povraća, ne može piti, ima mnogo vodenastih stolica ili pripada rizičnoj skupini.

Mogući znakovi dehidracije su jaka žeđ, suha usta, tamniji urin, rjeđe mokrenje, vrtoglavica pri ustajanju, slabost, pospanost ili smetenost. Kod djece treba posebno paziti na manje mokrih pelena, prestanak dojenja ili hranjenja, pospanost, suha usta i opće pogoršanje.

Oralna rehidracijska otopina (ORS) najvažnija je mjera kada postoji rizik od dehidracije. ORS sadrži vodu, šećer i elektrolite u omjeru koji pomaže apsorpciji tekućine u crijevu.

Ako koristite ORS prašak iz ljekarne, pripremite ga točno prema uputi na pakiranju. Nemojte ga razrjeđivati više ili manje nego što piše i nemojte miješati vrećicu u “otprilike” količini vode.

Kod blagog proljeva bez znakova dehidracije korisne su i druge tekućine koje osoba dobro podnosi. Izbjegavajte alkohol i jako zaslađene napitke jer mogu pogoršati proljev. Voćni sokovi i gazirana pića nisu zamjena za ORS.

Loperamid može kratkotrajno smanjiti učestalost stolica kod odraslih s nekompliciranim vodenastim proljevom, primjerice kada je potrebno premostiti nekoliko sati. Uzimajte ga prema uputi na pakiranju ili prema savjetu liječnika/ljekarnika. Ne uzimajte ga dulje od dva dana bez savjeta liječnika.

Loperamid ne treba koristiti kod krvavog proljeva, visoke temperature, sumnje na dizenteriju, jakih bolova u trbuhu, sumnje na Clostridioides difficile infekciju nakon antibiotika ili kod djece bez liječničkog savjeta. Kod djece mlađe od 12 godina lijekovi za zaustavljanje proljeva uglavnom nisu prikladni bez stručnog nadzora.

Antibiotike za proljev propisuje liječnik. Većina akutnih proljeva ne zahtijeva antibiotik. Liječnik može razmotriti antibiotik kod teških bakterijskih infekcija, dizenterije, određenih oblika putničkog proljeva, infekcije C. difficile ili kod osoba s većim rizikom od komplikacija. Samoinicijativno uzimanje antibiotika može biti štetno i pridonosi razvoju rezistencije.

Trovanje hranom nastaje nakon konzumacije hrane ili pića kontaminiranih bakterijama, virusima, parazitima ili toksinima. Simptomi mogu početi vrlo brzo, ali i nakon više dana, ovisno o uzročniku.

Česti uzročnici trovanja hranom uključuju Salmonella, Campylobacter, neke sojeve E. coli, norovirus, toksin Staphylococcus aureus i druge uzročnike. Tvrdnje o najčešćim uzročnicima u Hrvatskoj treba vezati uz aktualan službeni izvor, jer se učestalost mijenja prema godini, području i načinu prijavljivanja.

Prevencija uključuje pranje ruku, odvajanje sirovog mesa od gotove hrane, dobru termičku obradu, čuvanje hrane na odgovarajućoj temperaturi i brzo hlađenje kvarljive hrane. Ako niste sigurni je li hrana sigurna, nemojte je jesti.

BRAT dijeta (banana, riža, jabuka, tost) nekad se često preporučivala, ali je prestroga i nutritivno ograničena ako se koristi kao jedino pravilo. Ako možete jesti, jedite male obroke hrane koju dobro podnosite.

Praktično: birajte jednostavnu hranu poput riže, krumpira, tosta, krekera, banane, juhe ili zobenih pahuljica. Privremeno izbjegavajte masnu, jako začinjenu i jako slatku hranu te alkohol. Mlijeko i mliječni proizvodi mogu kod nekih osoba pogoršati simptome, ali to nije jednako za sve.

Izvori provjereni: 22. 6. 2026. Za definiciju, trajanje, dehidraciju i ORS korišteni su WHO, NHS i UNICEF; za loperamid HALMED i dopunski NHS; za putnički proljev i trovanje hranom CDC; za hitnu eskalaciju HZHM i gov.hr.