PAPA test: što je, koliko često i što znače rezultati

PAPA test (Papanicolaou test) citološka je analiza stanica uzetih s vrata maternice. Test se naziva po liječniku Georgiosu Papanicolaouu. Njegova glavna svrha je otkriti abnormalne i premaligne promjene na stanicama vrata maternice prije nego što se razvije rak.

PAPA test je probirni test koji prvenstveno otkriva promjene stanica i predstadije raka, a u rijetkim slučajevima može pokazati i stanice koje upućuju na rak. Abnormalan PAPA nalaz nije dijagnoza raka. Dijagnoza se postavlja tek nakon ginekološkog pregleda, kolposkopije i, kada je potrebno, biopsije s patohistološkom analizom.

Hrvatski nacionalni preventivni program obuhvaća žene u dobi od 25 do 64 godine, ali trenutačno ga ne treba tumačiti kao jamstvo da svaka žena automatski dobiva redovito nacionalno pozivno pismo. HZJZ navodi da je organizirani program uveden 2012., ali je nakon prvog kruga pozivanja 2016. privremeno zaustavljen zbog tehničkih i infrastrukturnih problema. U Hrvatskoj se zato uglavnom nastavio oportunistički probir.

HZJZ-ova stranica o reorganiziranom programu opisuje regionalnu provedbu prve faze u Virovitičko-podravskoj županiji s planiranim trajanjem do travnja 2026. Za trenutačan način pozivanja i naručivanja provjerite kod svoje ginekološke ordinacije ili HZJZ-a.

Ako su prethodni nalazi uredni, HZJZ na stranici o Papa testu navodi optimalan interval od tri godine u dobi od 25 do 49 godina i pet godina u dobi od 50 do 64 godine. U praksi se učestalost može razlikovati prema prethodnim nalazima, HPV statusu, trudnoći, imunosupresiji, simptomima i preporuci ginekologa.

Žene cijepljene protiv HPV-a i dalje trebaju preventivne ginekološke preglede i probir, jer cjepivo ne uklanja sav rizik od infekcije i raka vrata maternice.

PAPA test radi ginekolog u ordinaciji. Obično traje nekoliko minuta. Nije ugodan svima, ali ne bi trebao biti izrazito bolan. Žena leži na ginekološkom stolu, liječnik uvodi spekulum u vaginu kako bi vidio vrat maternice i četkicom ili špatulom uzima uzorak stanica s površine vrata maternice i cervikalnog kanala.

Uzorak se fiksira na stakalce ili u tekućinu i šalje u citološki laboratorij, gdje se stanice pregledavaju pod mikroskopom.

Strah od PAPA testa čest je razlog zašto žene odgađaju pregled. Ako ste nervozni, recite to ginekologu. Različite veličine spekuluma, pažljiv pristup i dogovor o pauzi mogu smanjiti nelagodu.

PAPA nalaz se može opisivati Bethesda terminologijom, ali sljedeći korak nije isti za svaku osobu. Postupanje ovisi o dobi, HPV nalazu, prethodnim nalazima, trudnoći, imunosnom statusu i lokalnom protokolu.

Tekstualni sažetak tablice: NILM obično znači povratak redovitom probiru; ASC-US može značiti HPV test, ponavljanje citologije ili praćenje; LSIL se često prati ili procjenjuje prema riziku; HSIL i AGC traže brzu specijalističku procjenu.

LSIL i HSIL su citološki nalazi, a CIN 1, CIN 2 i CIN 3 su patohistološke dijagnoze nakon biopsije. Zato ih ne treba izjednačiti bez objašnjenja.

Abnormalan PAPA test ne znači rak. Najčešće znači da postoje promjene koje treba procijeniti, pratiti ili liječiti prije nego postanu ozbiljan problem.

Trajna infekcija visokorizičnim, onkogenim tipovima HPV-a uzrokuje gotovo sve slučajeve raka vrata maternice. HPV infekcija je vrlo česta: mnoge spolno aktivne osobe dođu u kontakt s HPV-om tijekom života, a većina infekcija spontano nestaje unutar približno dvije godine. Rizik nastaje kada infekcija visokorizičnim tipom traje godinama i uzrokuje postupne promjene stanica.

Tipovi HPV-a 16 i 18 najvažniji su visokorizični tipovi za razvoj premalignih promjena i raka vrata maternice. HPV test traži prisutnost visokorizičnih tipova HPV-a, dok PAPA test traži promjene na stanicama. U nekim programima koriste se zajedno, a HZJZ navodi da se u reorganiziranom pilot-programu za žene od 30 do 64 godine koristi kotestiranje, odnosno PAPA test i HPV test iz istog uzorka.

U Hrvatskoj se protiv HPV-a ne pozivaju samo djevojčice u 8. razredu. HZJZ navodi da se na besplatno i dobrovoljno cijepljenje protiv HPV infekcije pozivaju učenici i učenice od 5. do 8. razreda osnovne škole, a cijepiti se mogu svi od 9 do 25 godina. Portal Neću rak navodi da je cjepivo besplatno za sve mlađe od 26 godina, dok se nakon 25. godine besplatno može primiti uz medicinsku indikaciju, a na zahtjev uz plaćanje.

Kolposkopija je pregled vrata maternice pod povećanjem. Ako se vide sumnjiva područja, može se uzeti biopsija. Nelagoda, grčevita bol, krvarenje ili iscjedak mogu se razlikovati od osobe do osobe, pa je dobro unaprijed pitati što očekivati nakon pregleda.

Plan nakon biopsije ovisi o stupnju promjene, dobi, trudnoći, prethodnim nalazima i planovima za trudnoću. Blaže promjene mogu se pratiti, dok promjene višeg stupnja u pravilu traže brzu specijalističku procjenu, a često i uklanjanje abnormalnog tkiva. Nemojte iz nalaza CIN ili HSIL sami zaključivati što treba učiniti; plan dogovarate s ginekologom ili kolposkopskom ambulantom.

LEEP/LLETZ je jedan od čestih načina uklanjanja abnormalnog tkiva, ali nije jedini. Obično se izvodi ambulantno uz lokalnu anesteziju, no vrsta zahvata i anestezije ovisi o nalazu, veličini promjene, trudnoći, prethodnim zahvatima i lokalnoj praksi. Nakon LLETZ-a krvarenje ili iscjedak mogu potrajati tjednima; upute o spolnim odnosima, tamponima, menstrualnim čašicama, kupanju i fizičkoj aktivnosti treba slijediti prema uputama kolposkopske ambulante. Ako se jave obilno krvarenje, neugodan miris iscjetka ili bol koja se ne smiruje, treba se javiti liječniku.

Hrvatski nacionalni program cilja dob od 25 do 64 godine. Nakon 65. godine odluka o nastavku probira ovisi o ranijim nalazima i savjetu ginekologa. Žene koje nisu bile redovito pregledavane, ne znaju svoju povijest nalaza ili su ranije imale abnormalne nalaze trebaju se posavjetovati s ginekologom o nastavku probira.

Izvori provjereni: 22. 6. 2026. Za hrvatski program probira, intervale i HPV cijepljenje korišteni su HZJZ/Neću rak izvori. WHO, NCI, ASCCP i NHS korišteni su kao dopunski klinički izvori za HPV, abnormalne nalaze, kolposkopiju i LLETZ.