Što je ginekološki pregled i zašto je važan
Preventivni ginekološki pregled preporučuje se ovisno o dobi, simptomima, ranijim nalazima i procjeni ginekologa. HZJZ navodi da se preventivni ginekološki pregled može obavljati jednom godišnje, ali Papa test i HPV test ne rade se svim ženama svake godine, nego prema dobi, prethodnim nalazima i preporuci ginekologa.
Ako nema tegoba, ne postoji jedna univerzalna dob za prvi ginekološki pregled. Savjetovanje je korisno prije ili oko početka spolne aktivnosti, a ranije ako postoje simptomi.
Mnoge žene odgađaju pregled jer ne znaju što ih čeka ili osjećaju nelagodu. Ta nelagoda je razumljiva. Sam pregled, uz pažljiv pristup, obično traje kratko i ne bi trebao biti bolan.

Kako se pripremiti za pregled
Priprema nije komplicirana. Ako se planira Papa test, bris se u pravilu ne uzima tijekom menstruacije. HZJZ navodi da na kvalitetu uzorka mogu utjecati krvarenje, infekcija rodnice, spolni odnos unutar 24 sata te vaginalni tuševi, spermicidni gelovi, lubrikanti, vaginalni lijekovi ili dezinfekcijska sredstva primijenjeni manje od 24 sata prije uzimanja brisa.
Ako imate krvarenje, simptome infekcije ili niste sigurni smijete li doći, nazovite ordinaciju i provjerite.
Na pregled ponesite:
- Prethodne nalaze ako postoje, osobito raniji Papa test ili nalaze HPV-a
- Popis lijekova koje uzimate, uključujući kontraceptive
- Datum zadnje menstruacije
Ne morate se posebno brinuti oko tjelesne higijene. Normalno tuširanje je sasvim dovoljno.
Ako imate pitanja ili strahove, pripremite ih unaprijed. Ginekolog ne može odgovoriti na ono što ne pitate. Nema glupavih pitanja.
Tijek pregleda korak po korak
Pregled počinje razgovorom. Ginekolog će pitati o ciklusu, tegobama, ranijim bolestima, trudnoćama i korištenoj kontracepciji. Taj anamnestički razgovor traje nekoliko minuta i jednako je važan kao i fizički pregled.
Nakon razgovora slijedi pregled na ginekološkom stolu. Žena leži na leđima s nogama na osloncima. Položaj izgleda neudobno, ali ne bi smio biti bolan.
Ginekolog vizualno pregledava vanjske spolne organe, a potom uvodi spekulum kako bi pregledao rodnicu i vrat maternice te po potrebi uzeo uzorak za Papa test, HPV test ili mikrobiološku obradu. Spekulum može stvarati osjećaj pritiska. Ako boli, recite ginekologu.
Bimanualnim pregledom ginekolog jednom rukom palpira donji dio trbuha, a jednim ili dva prsta kroz rodnicu procjenjuje položaj i osjetljivost maternice i adneksa. Takav pregled može uputiti na potrebu dodatne obrade, ali male ciste, miomi ili druge promjene najčešće se procjenjuju ultrazvukom.
Spekulum dolazi u različitim veličinama. Ako pregled boli ili vam je izrazito neugodan, recite to ginekologu; pregled se može zaustaviti, prilagoditi ili nastaviti s prikladnijom veličinom spekuluma ako je to medicinski moguće.
PAP test: što je, kako se radi i što znače nalazi
Papa test (citološki bris vrata maternice) važan je dio cervikalne preventive. Cilj mu je otkriti abnormalne stanice na vratu maternice koje mogu prethoditi raku vrata maternice ako se ne liječe.
Uzimanje brisa je kratko: ginekolog malenom četkicom uzima uzorak stanica s vrata maternice. Može se osjetiti blagi neugodni osjećaj, ali postupak ne bi trebao biti bolan.
U Hrvatskoj se program ranog otkrivanja raka vrata maternice odnosi na žene u dobi od 25 do 64 godine, ali Papa test nije rutinski godišnji test za sve žene. HZJZ navodi da se Papa test i HPV test rade prema uputi ginekologa, ovisno o dobi, nalazima i programu probira; za žene od 25 godina i starije s prethodno urednim Papa testovima na stranici ginekološkog pregleda navodi se pozivanje svake tri godine na preventivni pregled koji uključuje Papa test. U reorganiziranom pilot-programu u Virovitičko-podravskoj županiji naveden je drukčiji model, s Papa testom za žene 20-29 godina i kotestiranjem za žene 30-64 godine. Zato interval ne treba tumačiti kao univerzalno pravilo: ginekolog može preporučiti drukčiji razmak ako postoje simptomi, raniji abnormalni nalazi ili drugi medicinski razlozi.
Nalaz Papa testa može biti uredan ili može opisati promjene na stanicama vrata maternice. HZJZ navodi da LSIL i HSIL označavaju promjene niskog odnosno visokog stupnja. Abnormalan nalaz nije dijagnoza raka. Sljedeći korak može biti ponavljanje Papa testa, HPV test, kolposkopija, biopsija ili liječenje, ovisno o nalazu, dobi, HPV statusu i procjeni ginekologa. Ako nalaz navodi sumnju na zloćudnu bolest, potrebna je neodgodiva specijalistička obrada prema uputi ginekologa.

Tražite ginekologa?
Pretražite ginekologe u svojoj blizini.
HPV i kolposkopija
Trajna infekcija visokorizičnim tipovima humanog papilomavirusa (HPV) uzrokuje gotovo sve slučajeve raka vrata maternice. Neki tipovi HPV-a povezani su s većim rizikom za rak vrata maternice, osobito HPV 16 i 18, dok se tipovi poput HPV-a 6 i 11 najčešće povezuju sa spolnim bradavicama.
HPV test radi se iz uzorka vrata maternice ili rodnice i najčešće se koristi nakon 30. godine, prema preporuci ginekologa i važećem programu probira. HZJZ navodi da je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u reorganizaciji. Prva faza reorganiziranog programa započela je u travnju 2023. u Virovitičko-podravskoj županiji kao pilot-projekt, uz Papa test za žene 20-29 godina i kotestiranje, odnosno Papa test + HPV test, za žene 30-64 godine. Na dostupnoj HZJZ stranici navedeno je planirano trajanje pilot-projekta do travnja 2026.; zato ovaj tekst ne navodi da se pilot i dalje provodi ako nije dodan noviji službeni izvor HZJZ-a ili Ministarstva zdravstva koji potvrđuje produljenje ili novi nacionalni model.
Ako Papa test ili HPV test upućuju na promjene, može biti potrebna kolposkopija: pregled vrata maternice kolposkopom, odnosno povećavajućim instrumentom sa svjetlom koji uvećava prikaz tkiva. Kolposkop ne ulazi u rodnicu; ginekolog po potrebi može uzeti biopsiju ako vidi sumnjivo područje.
Kolposkopija nije kazna. To je detaljniji pregled kada probirni nalaz traži dodatnu provjeru.
Ultrazvuk u ginekologiji
Ginekološki ultrazvuk nije dio svakog redovitog preventivnog pregleda. Ginekolog ga može preporučiti kada treba razjasniti simptome ili nalaz, primjerice bol, neredovita krvarenja ili sumnju na cistu ili miom.
Ultrazvuk može biti abdominalni ili transvaginalni. Transvaginalni pregled obično daje bolji prikaz maternice i jajnika, ali se radi uz pristanak pacijentice. Pacijentica može reći ako osjeti bol, ako želi stanku ili ako želi prekid pregleda.
Ultrazvuk u trudnoći provodi se prema posebnom protokolu praćenja trudnoće i razlikuje se od rutinskog preventivnog pregleda izvan trudnoće.
Česti strahovi i pitanja
Hoće li biti bolno? Za većinu žena pregled nije bolan. Može biti neugodan. Ako osjetite bol, recite to ginekologu. Bol nije nešto što treba trpjeti.
Što ako nisam spolno aktivna? Pregled je i dalje moguć ako postoje tegobe ili razlog za savjetovanje. Ginekolog može prilagoditi pristup, primjerice upotrijebiti manji spekulum ili izostaviti unutarnji pregled kada nije medicinski potreban.
Treba li se stidjeti tijela ili navika? Ne. Ginekolog je liječnik. Nema ničega što bi vas trebalo sramiti reći ili pokazati. Iskrenost u anamnezi izravno utječe na kvalitetu skrbi.
Što ako menstruacija kasni ili je neredovita? Upravo o tome razgovarajte. Neredoviti ciklus je jedan od razloga za ginekološki pregled, ne razlog za odgađanje.
Izvori i datum provjere
Izvori provjereni: 21. 6. 2026. Članak koristi HZJZ / Neću rak za preventivne ginekološke preglede, Papa test, HPV test, rak vrata maternice i program probira, gov.hr i HZHM za hitne brojeve, te NHS izvore samo kao dopunski klinički kontekst za ultrazvuk, kolposkopiju i simptome koji traže hitnu procjenu.
Kada posjetiti liječnika?
Izvori
Ovaj članak ne zamjenjuje liječnički pregled. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.