Liječnici opće medicine

Glavobolja: tipovi, uzroci i kada je ozbiljno

Glavobolja: tenzijska, migrena ili klaster? Prepoznajte tip, okidače i opasne znakove. Kada je dovoljno popiti tabletu, a kada hitno k liječniku.

mojausluga.hr 4 min čitanja

Glavobolja nije dijagnoza. To je simptom.

Svaki čovjek barem jednom godišnje osjeti glavobolju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, glavobolja je jedan od najčešćih poremećaja živčanog sustava. Gotovo polovica odrasle populacije imala je glavobolju u zadnjih godinu dana.

Ali "boli me glava" govori liječniku otprilike koliko i "boli me nešto negdje". Postoji preko 200 vrsta glavobolja. Razlika između tenzijske glavobolje i aneurizme je razlika između paracetamola i hitne.

Zato je prepoznavanje tipa glavobolje prvi korak do rješenja.

Tri najčešće vrste glavobolje

VrstaKako boliTrajanjeKoliko je česta
TenzijskaObostrana, pritisak poput obruča30 min do 7 danaNajčešća (40% populacije)
MigrenaJednostrana, pulsirajuća, mučnina4 do 72 sata12% populacije
KlasterJednostrana, oko oka, probadajuća15 min do 3 sata0.1% populacije (ali najjača)

Tenzijska glavobolja je daleko najčešća. Osjećate pritisak s obje strane glave, kao da vam netko steže obruč oko lubanje. Obično je blaga do umjerena. Ne pojačava se fizičkom aktivnošću. Većinu ljudi ne sprečava u svakodnevnim aktivnostima.

Migrena je druga liga. Pulsirajuća bol, obično na jednoj strani. Pojačava se pokretom, svjetlom, bukom. Često dolazi s mučninom ili povraćanjem. Oko 25% migrenoznih pacijenata ima auru prije napada: bljeskove svjetlosti, cik-cak linije u vidnom polju ili utrnulost u ruci.

Klaster glavobolja je najrjeđa, ali najbolnija. Probadajuća bol oko jednog oka, suzi oko, nos curi na toj strani. Dolazi u napadima, obično u isto doba dana, u ciklusima (klasterima) koji traju tjednima.

Žena drži ruku na čelu zbog glavobolje

Okidači: što pokreće glavobolju

Dnevnik glavobolje je najkorisniji alat koji vas ništa ne košta. Bilježite: kad je bol počela, koliko je trajala, što ste jeli, koliko ste spavali, koliki je bio stres. Nakon mjesec dana obrasci postaju vidljivi.

Najčešći okidači:

  • Dehidracija. Već 1-2% gubitka tjelesne tekućine može pokrenuti glavobolju. Mnogi ljudi ne piju dovoljno vode jer ne osjećaju žeđ dok nije prekasno.
  • Stres i napetost. Mišići vrata i čela se nesvjesno stezu satima. Tenzijska glavobolja je često "uredska bolest".
  • Loš san. Premalo sna, previše sna ili nepravilan raspored spavanja. Migrena je posebno osjetljiva na promjene rutine.
  • Preskakanje obroka. Pad šećera u krvi pokreće kaskadu reakcija koje završavaju glavoboljom.
  • Alkohol. Posebno crno vino i pivo. Histamin i tiramini u alkoholu su poznati okidači migrene.
  • Hormonalne promjene. Žene 3 puta češće pate od migrene nego muškarci. Pad estrogena prije menstruacije čest je okidač.
  • Vrijeme. Promjene atmosferskog tlaka nisu mit. Studije potvrđuju povezanost pada tlaka s učestalošću migrene.

Tražite liječnika?

Pretražite liječnike u svojoj blizini.

Pretraži

Lijekovi: prvi, drugi i treći izbor

Za tenzijsku glavobolju:

  • Ibuprofen (400 mg) ili paracetamol (1000 mg) su prvi izbor. Ibuprofen je blago učinkovitiji prema meta-analizama.
  • Uzmite lijek čim osjetite bol. Čekanje smanjuje učinkovitost.

Za migrenu:

  • Triptani (sumatriptan, eletriptan) su zlatni standard za umjerenu do jaku migrenu. Djeluju na serotoninske receptore i zaustavljaju napad.
  • U Hrvatskoj su dostupni na recept. Vaš liječnik može ih propisati ako OTC analgetici ne pomažu.
  • Antiemetici (metoklopramid) uz analgetik pomažu i kod mučnine i poboljšavaju apsorpciju lijeka.

Za klaster:

  • Kisik visokim protokom (12-15 L/min) prekida napad u 15 minuta kod 78% pacijenata.
  • Sumatriptan injekcija je alternativa.

"Ako uzimate analgetike više od 15 dana mjesečno, uzrokujete novu vrstu glavobolje."

Glavobolja uzrokovana prekomjernim korištenjem lijekova (MOH) je začarani krug. Lijekovi koji trebaju pomoći postaju dio problema. To je jedan od najčešćih uzroka kronične dnevne glavobolje.

Prevencija migrene: lijekovi i navike

Ako imate 4 ili više napadaja migrene mjesečno, vaš liječnik može razmotriti preventivnu terapiju. Opcije uključuju:

  • Beta-blokatori (propranolol) smanjuju učestalost napadaja za 40-50%
  • Amitriptilin u niskoj dozi (10-25 mg navečer)
  • Topiramat za pacijente s čestim i jakim napadajima
  • CGRP inhibitori (erenumab, galkanezumab) su nova generacija lijekova specifično razvijenih za prevenciju migrene. U Hrvatskoj su dostupni na HZZO-ov recept pod određenim uvjetima.

Ali lijekovi nisu sve. Promjene navika mogu biti jednako učinkovite:

  • Redovit raspored spavanja (isti sat buđenja, i vikendom)
  • Redoviti obroci bez preskakanja
  • Minimalno 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno
  • Izbjegavanje identificiranih okidača
Liječnik razgovara s pacijentom o glavobolji

Kada je glavobolja opasna?

Većina glavobolja je neugodna, ali nije opasna. Ovih nekoliko situacija su iznimka:

  • "Najgora glavobolja u životu" koja je nastupila naglo, kao grom iz vedra neba. Može ukazivati na subarahnoidalno krvarenje. Hitna!
  • Glavobolja s vrućicom, ukočenim vratom i osipom. Meningitis dok se ne dokaže suprotno.
  • Glavobolja nakon ozljede glave. Kontuzija mozga zahtijeva opservaciju.
  • Progresivno pogoršanje tijekom dana i tjedana. Glavobolja koja je svaki dan malo gora nikad nije normalna.
  • Nova glavobolja nakon 50. godine kod osobe koja nikad nije imala probleme s glavoboljom.
  • Neurološki ispadi: slabost ruke ili noge, otežan govor, dvostruke slike, smetnje ravnoteže uz glavobolju.

Mnemotehnika za hitne znakove: SNOOP (Systemic symptoms, Neurological signs, Onset sudden, Older age, Pattern change). Ako prepoznate bilo koji od ovih, ne čekajte.

Kada posjetiti liječnika?

  • Nagla, jaka glavobolja kakvu nikad niste osjetili
  • Glavobolja s vrućicom i ukočenim vratom
  • Glavobolja nakon udarca u glavu
  • Neurološki simptomi (slabost, otežan govor, problemi s vidom)
  • Glavobolja koja se pogoršava iz dana u dan
  • Učestalost napadaja se povećava
  • Analgetici više ne pomažu ili ih uzimate svaki dan

Obiteljski liječnik može procijeniti trebate li neurološki pregled, CT ili MR. Za većinu glavobolja odgovor je ne, ali za one bitne to može spasiti život.

Izvori

Podijeli WhatsApp Facebook

Ovaj članak ne zamjenjuje liječnički pregled. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.

Pronađite liječnika opće medicine u svojoj blizini

Usporedite ocjene, lokacije i HZZO status na jednom mjestu.

Pronađite liječnika opće medicine u svojoj blizini