Visoki krvni tlak: simptomi, rizici i kada posjetiti liječnika

Visoki krvni tlak, odnosno arterijska hipertenzija, često ne boli i ne mora stvarati jasne simptome. Upravo zato se otkriva mjerenjem, a ne osjećajem da je sve u redu.

Dugotrajno povišen tlak povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca, bolesti bubrega i oštećenja krvnih žila. Rizik ovisi o dobi, drugim bolestima, pušenju, kolesterolu, šećernoj bolesti, bubrežnoj funkciji i tome koliko dugo je tlak povišen.

Podaci o učestalosti hipertenzije u Hrvatskoj ovise o izvoru, dobi i načinu mjerenja, pa ih ne treba svoditi na jednu rečenicu. Sigurno je da su kardiovaskularne bolesti i dalje jedan od glavnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, a kontrola tlaka je jedan od važnih promjenjivih čimbenika rizika.

Europske smjernice razlikuju nalaz u ordinaciji, kućno mjerenje i 24-satno ambulantno mjerenje. Granične vrijednosti nisu iste u svim situacijama.

Tekstualni sažetak tablice: prag za hipertenziju ovisi o načinu mjerenja; u ordinaciji se obično koristi 140/90 mmHg, kod kućnog mjerenja oko 135/85 mmHg, a kod 24-satnog mjerenja oko 130/80 mmHg.

Jedno povišeno mjerenje nije dovoljno za dijagnozu. Tlak prirodno varira, a na rezultat utječu stres, bol, razgovor, kava, pušenje, tjelesna aktivnost, pun mokraćni mjehur i nepravilno postavljena manžeta.

Za kućno mjerenje koristite validirani tlakomjer s manžetom za nadlakticu kad god je moguće. Manžeta mora odgovarati opsegu ruke.

• Sjedite mirno 5 minuta prije mjerenja.
• Ruka neka bude oslonjena, a manžeta u razini srca.
• Ne razgovarajte tijekom mjerenja.
• Noge neka budu na podu, bez prekriženih nogu.
• Ne mjerite odmah nakon kave, cigarete, napora ili jakog stresa.
• Napravite dva mjerenja u razmaku od 1 do 2 minute i zapišite oba nalaza.

Liječniku je korisniji dnevnik mjerenja kroz više dana nego jedan izolirani broj. Ako niste sigurni u tehniku, ponesite tlakomjer na pregled i zamolite liječnika ili medicinsku sestru da provjeri mjerenje.

Povišen tlak opterećuje krvne žile i srce. S vremenom može pridonijeti aterosklerozi, zadebljanju srčanog mišića, oštećenju bubrega, moždanom udaru, srčanom udaru i zatajenju srca.

Rizik nije jednak za sve. Osoba koja puši, ima dijabetes, kroničnu bubrežnu bolest ili već preboljeli infarkt ima drukčiji rizik od osobe iste vrijednosti tlaka bez drugih čimbenika rizika. Zato liječnik ne gleda samo broj na tlakomjeru, nego cijeli kardiovaskularni rizik.

Promjene načina života mogu sniziti tlak i smanjiti ukupni rizik, ali ne zamjenjuju lijekove kada su oni potrebni. Najvažnije mjere su smanjenje soli, zdravija prehrana, redovita tjelesna aktivnost, smanjenje tjelesne mase ako postoji višak, manje alkohola, prestanak pušenja i upravljanje stresom.

Ne uvodite nagle restriktivne dijete ili intenzivan trening ako imate vrlo visok tlak, bol u prsima, tešku zaduhu, bolest srca ili druge ozbiljne bolesti bez dogovora s liječnikom.

Odluka o lijeku ovisi o vrijednostima tlaka, ukupnom riziku, dobi, komorbiditetima, nuspojavama i nalazima. Liječnik može preporučiti jedan lijek ili kombinaciju lijekova u nižim dozama.

Najčešće skupine lijekova uključuju ACE inhibitore, blokatore angiotenzinskih receptora, blokatore kalcijevih kanala, diuretike i beta-blokatore. Nisu svi lijekovi prikladni za svaku osobu, osobito u trudnoći, kod bubrežne bolesti, poremećaja kalija ili drugih stanja.

Ne prekidajte terapiju samo zato što je tlak dobar. Dobri nalazi često znače da terapija djeluje. Ako imate nuspojave, prenizak tlak, vrtoglavicu ili nedoumice, javite se liječniku radi prilagodbe.

Izvori provjereni: 22. 6. 2026. Za hrvatski javnozdravstveni okvir korišten je HZJZ. Europske smjernice ESC-a i WHO korišteni su za dijagnozu, mjerenje, rizike, promjene životnog stila i lijekove, a HZHM i gov.hr za hrvatske hitne brojeve i hitna stanja.