Visoki krvni tlak: simptomi, rizici i kada posjetiti liječnika

Visoki krvni tlak (arterijska hipertenzija) nema simptome. To je njegova najopasija osobina. Ne boli. Ne žulja. Ne smeta. A u pozadini uništava krvne žile, srce, bubrege i mozak.

U Hrvatskoj od povišenog krvnog tlaka pati oko 1.2 milijuna odraslih. Prema podacima HZJZ-a, hipertenzija je vodeći čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, koje su uzrok smrti broj jedan u Hrvatskoj (oko 45% svih smrtnih slučajeva).

Polovica ljudi s povišenim tlakom ne zna da ga ima. Od onih koji znaju, trećina se ne liječi. Od onih koji se liječe, samo polovica ima tlak pod kontrolom.

To je problem koji se može riješiti. Ali prvo ga morate pronaći.

Jedna mjerenja ne znači ništa. Krvni tlak prirodno varira tijekom dana. Ujutro je viši, navečer niži. Stres, kava, pun mjehur, pa čak i razgovor mogu ga privremeno podići.

Dijagnoza hipertenzije zahtijeva višestruka mjerenja u različitim prilikama. Europske smjernice (ESC/ESH 2023) preporučuju kućno mjerenje ili 24-satno ambulantno mjerenje tlaka (KMAT) za potvrdu dijagnoze.

Većina ljudi mjeri tlak pogrešno. Svaka pogreška mijenja rezultat za 5-20 mmHg. Evo pravilnog postupka:

• Sjedite mirno 5 minuta prije mjerenja. Ne razgovarajte.
• Manžeta na goloj ruci, na razini srca. Preuska ili preširoka manžeta daje krive vrijednosti.
• Leđa naslonjena, noge na podu (ne prekrižene!).
• Prazan mjehur. Pun mjehur može podići tlak za 10-15 mmHg.
• Bez kave i cigareta 30 minuta prije.
• Mjerite 2 puta u razmaku od 1-2 minute. Zabilježite prosjek.

Kupujte tlakomjer s manžetom za nadlakticu, ne za zapešće. Provjerite je li validiran (popis na dabl.org). Cijene kvalitetnog kućnog tlakomjera kreću se od 40 do 80 EUR.

"Jedna loša mjerka u ordinaciji promijenila je više terapija nego što bi trebala. Kućno mjerenje je pouzdanije."

Visoki tlak ubrzano stari vaše krvne žile. Glatke unutarnje stijenke postaju oštećene, upaljene, krute. Na tim oštećenjima se nakuplja masnoća. Nastaje ateroskleroza.

Posljedice:

• Srčani udar. Hipertenzija je najjači promjenjivi čimbenik rizika. Svako povećanje sistoličkog tlaka za 20 mmHg udvostručuje rizik od kardiovaskularne smrti.
• Moždani udar. I hemoragijski (pucanje žile) i ishemijski (začepljenje žile) povezani su s hipertenzijom.
• Zatajenje srca. Srce mora jače pumpati protiv visokog tlaka. S vremenom se debljaju stijenke i srce slabi.
• Bubrežna bolest. Visoki tlak oštećuje sitne žile u bubrezima. Kronična bubrežna bolest i hipertenzija idu ruku pod ruku.
• Oštećenje očnog dna. Sitne žile mrežnice su među prvima pogođenima. Hipertenzivna retinopatija može dovesti do gubitka vida.
• Demencija. Neliječena hipertenzija u srednjoj dobi povećava rizik od vaskularne demencije u starijoj dobi.

Nefarmakološke mjere mogu sniziti tlak za 5 do 15 mmHg. Za neke ljude to je dovoljno da izbjegnu lijekove.

• Smanjenje unosa soli na manje od 5 g dnevno. Prosječni Hrvat unosi 11-12 g. Glavnina dolazi iz prerađene hrane, kruha i mesnih prerađevina, ne iz soljenke na stolu.
• Tjelesna aktivnost. 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla). Redovita aerobna aktivnost snižava sistolički tlak za 5-8 mmHg.
• Gubitak težine. Svakih 5 kg manje snižava tlak za oko 4 mmHg.
• DASH prehrana. Bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim mliječnim proizvodima. Klinički dokazano snižava tlak za 8-14 mmHg.
• Ograničenje alkohola. Muškarci do 2 pića dnevno, žene do 1. Prekomjerno pijenje podiže tlak i smanjuje učinkovitost lijekova.
• Prestanak pušenja. Svaka cigareta podiže tlak na 15-30 minuta. Kronično pušenje ubrzava oštećenje žila koje hipertenzija započinje.

Ako promjene životnog stila nakon 3 do 6 mjeseci ne snize tlak ispod 140/90 mmHg (ili 130/80 za dijabetičare i bubrežne bolesnike), liječnik započinje medikamentnu terapiju.

Pet glavnih skupina lijekova:

• ACE inhibitori (ramipril, enalapril). Proširuju krvne žile. Česti nuspojava: suhi kašalj.
• ARB (losartan, valsartan). Slični ACE inhibitorima, bez kašlja. Često zamjena ako se ACE ne podnosi.
• Kalcijski antagonisti (amlodipin). Opuštaju mišiće krvnih žila. Moguća nuspojava: otekline gležnjeva.
• Diuretici (indapamid, hidroklorotiazid). Smanjuju volumen krvi. Treba pratiti kalij.
• Beta-blokatori (bisoprolol, nebivolol). Usporavaju srce i snižavaju tlak. Nisu prvi izbor osim kod srčanog zatajenja ili aritmija.

Većina pacijenata treba 2 ili više lijekova. To nije znak da je stanje teško. To je znak da je liječenje pravilno. Studije pokazuju da kombinacija niskih doza dvaju lijekova djeluje bolje od visoke doze jednog.

Nikad ne prekidajte terapiju bez konzultacije s liječnikom, čak ni kad je tlak "normalan". Tlak je normalan zato što pijete lijekove.

Jednom kad počnete terapiju, krvni tlak treba redovito pratiti. Koliko često ovisi o situaciji:

• Početak terapije: kontrola za 2 do 4 tjedna
• Stabilan tlak: kontrola svakih 3 do 6 mjeseci
• Laboratorij: kreatinin, kalij, šećer, lipidi jednom godišnje
• EKG: jednom godišnje za praćenje srca

Kućno mjerenje je jednako važno kao posjete liječniku. Vodite dnevnik: datum, sat, vrijednosti, lijekovi. To liječniku daje puno bolju sliku od jedne mjerke u ordinaciji (gdje je tlak često viši zbog "sindroma bijele kute").