Visoki kolesterol: tihi rizik koji ne boli

Kolesterol je masna tvar koju tijelo samo proizvodi i koja je neophodna za građu staničnih membrana, sintezu hormona i žučnih kiselina. Problem nije u samom kolesterolu, nego u tome koliko ga ima u krvi i u kojoj formi se prenosi kroz nju.

Mjerimo ga krvnom pretragom natašte, a rezultati pokazuju nekoliko vrijednosti: ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride. Svaka od tih vrijednosti govori nešto drugačije o kardiovaskularnom riziku.

Pretraga se zove lipidogram ili lipidni profil. U ordinaciji obiteljske medicine možete je zatražiti besplatno ako imate HZZO osiguranje. Preporučuje se svim odraslim osobama starijim od 40 godina, a ranije ako postoji obiteljska povijest srčanih bolesti.

Oba su lipoproteini, čestice koje prenose kolesterol kroz krv. Razlika je u smjeru kretanja i učinku na krvne žile.

LDL (low-density lipoprotein) nosi kolesterol iz jetre prema tkivima. Kad ga ima previše, taložit će se u stijenkama arterija i tvoriti aterosklerotski plak. Taj plak sužava žile, otežava protok krvi i povećava rizik od infarkta ili moždanog udara. Zato se zove loši kolesterol.

HDL (high-density lipoprotein) radi suprotno: preuzima kolesterol iz tkiva i vraća ga u jetru na razgradnju. Visoke vrijednosti HDL-a zaštitne su za srce. HDL ispod 1,0 mmol/L kod muškaraca i ispod 1,2 mmol/L kod žena smatra se faktorom rizika.

Trigliceridi su posebna kategorija. Povišeni trigliceridi (iznad 1,7 mmol/L) uz nizak HDL jasan su signal metaboličkog rizika, osobito kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili dijabetesom tipa 2.

Češći nego što se misli. Prema podacima Europskog atlasa kardiometaboličkih bolesti, procjenjuje se da oko 60 posto odrasle populacije u Hrvatskoj ima ukupni kolesterol iznad 5,0 mmol/L. Tek manjina to zna jer nema simptoma.

Visoki kolesterol sam po sebi ne boli. Ne možete ga osjetiti, ne možete ga zamijetiti u svakodnevnom životu. Jedini način da ga otkrijete je krvna pretraga.

Visoki kolesterol nema simptoma dok ne uzrokuje štetu. Srčani udar ili moždani udar često su prva vidljiva manifestacija dugogodišnjeg zanemarenog lipidnog statusa.

Ova karakteristika čini ga posebno opasnim: mnogi ga otkriju tek kad se dogodi kardiovaskularna komplikacija. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti, a visoki LDL jedan je od ključnih faktora koji se može liječiti.

Postoji nasljedni oblik koji se zove obiteljska hiperkolesterolemija (FH). Zahvaća otprilike 1 od 300 ljudi. Kod FH geni koji reguliraju uklanjanje LDL-a iz krvi ne funkcioniraju ispravno, pa su vrijednosti LDL-a trajno visoke bez obzira na prehranu ili način života.

Osobe s FH često imaju LDL iznad 5,0 mmol/L, a bez liječenja razvijaju aterosklerozu znatno ranije nego opća populacija. Srčani udari prije 50. godine nisu rijetki kod neliječene FH.

Znakovi koji upućuju na FH: LDL visok već u mlađoj dobi (ispod 40 godina), srčana bolest u obitelji kod srodnika mlađih od 55 godina (muškarci) ili 65 godina (žene), te ksantomi, masne naslage koje se vide na tetivama ili kapcima.

Statini su najpropisavanija skupina lijekova za snižavanje kolesterola u svijetu. Blokiraju enzim HMG-CoA reduktazu koji je ključan za sintezu kolesterola u jetri. Manje kolesterola u jetri znači da jetra uzima više LDL-a iz krvi putem receptora, što snižava razinu LDL-a u krvotoku za 30 do 55 posto ovisno o vrsti i dozi.

U Hrvatskoj su dostupni rosuvastatin, atorvastatin, simvastatin i fluvastatin. Propisuje ih liječnik, a svi se mogu propisati na recept uz HZZO naknadu za propisane indikacije.

Statini nisu samo za drastično povišene vrijednosti. Kod osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom, primjerice preboljelih infarkt ili moždani udar, statini se daju i uz uredne vrijednosti LDL-a jer smanjuju upalu u stijenki žila neovisno o kolesterolu.

Prehrambene promjene mogu sniziti LDL za 10 do 20 posto, što je manje nego statini, ali nije zanemarivo. Ključne promjene su smanjenje zasićenih masnih kiselina (masno meso, maslac, sir, palmino ulje) i povećanje topljivih vlakana (zob, mahunarke, jabuke, ječam).

Topljiva vlakna vežu žučne kiseline u crijevu i sprečavaju njihovu reapsorpciju. Jetra mora sintetizirati nove žučne kiseline iz kolesterola, što smanjuje kolesterol u krvi. Učinak se primjećuje već pri konzumiranju 5 do 10 grama topljivih vlakana dnevno.

Fizička aktivnost podiže HDL i smanjuje trigliceride. Aerobni trening umjerenog intenziteta, brzo hodanje, vožnja biciklom, plivanje, 30 minuta pet puta tjedno donosi mjerljiv učinak na lipidni profil. LDL se direktno ne snižava znatno tjelovježbom, ali ukupni kardiovaskularni rizik pada.

Trans masti, koje se nalaze u industrijskim djelomično hidrogeniziranim uljima, podižu LDL i snižavaju HDL istovremeno, što ih čini najštetnijim prehrambenim faktorom za kolesterol. U EU su im dopuštene količine ograničene od 2021. godine, ali u nekim uvezenim prerađevinama još mogu biti prisutne.

Za osobe bez rizičnih faktora i obiteljske anamneze kardiovaskularnih bolesti, prvo mjerenje preporučuje se oko 40. godine života. Ako su vrijednosti uredne i nema novih rizičnih faktora, dovoljno je mjeriti svake 5 godina.

Kod osoba s povišenim vrijednostima koje su na terapiji, liječnik određuje učestalost kontrola, obično svaka 3 do 6 mjeseci dok se vrijednosti ne stabiliziraju, zatim jednom godišnje.

Posebne kategorije kojima se preporučuje ranije i češće mjerenje: dijabetičari, pušači, osobe s hipertenzijom, osobe s ITM-om iznad 30 i osobe s obiteljskom anamnezom kardiovaskularnih bolesti. U svim tim slučajevima liječnik obiteljske medicine može naručiti pretragu unutar redovnog pregleda.