Temperatura kod djece: kada je opasna i što napraviti

Tjelesna temperatura nije fiksna. Mijenja se kroz dan, u tijeku aktivnosti i ovisno o tome kako je izmjerili. Prosječna temperatura zdravog djeteta kreće se od 36.5 do 37.5°C, s tim da je navečer obično viša nego ujutro.

Vrućica sama po sebi nije bolest. To je odgovor imunološkog sustava na infekciju. Prema AAP-u (Američkoj akademiji za pedijatriju), temperatura do 40°C kod inače zdravog djeteta nije opasna i ne oštećuje mozak. Ponašanje djeteta važnije je od broja na termometru.

Način mjerenja utječe na rezultat. Ne možete uspoređivati rektalnu i aksilarnu temperaturu direktno.

• Rektalno mjerenje je najtočnije, preporučuje se za djecu mlađu od 3 godine. Rektalna temperatura je za oko 0.5°C viša od aksijarne.
• Aksilarno (u pazuhu) je manje precizno, ali prihvatljivo za screening kod starije djece. Pričekajte da dijete nije upravo bilo aktivno i osušite pazuh.
• Timpanično (u uhu) je brzo, ali nepouzdano kod male djece zbog oblika ušnog kanala.
• Beskontaktni čeoni termometri su praktični, ali variabilni. Koristite ih za orijentaciju, ne za konačnu odluku.

Ne mjerite odmah nakon kupke, dojenja ili aktivnosti. Pričekajte najmanje 20 minuta. Digitalni termometar je dovoljan za sve situacije kod kuće.

Antipiretik nije obavezan samo zato što postoji temperatura. Cilj je smanjiti neugodu djeteta, ne u prvom redu broj na termometru.

Dva lijeka su dostupna i sigurna za djecu:

• Paracetamol (Lupocet, Daleron, Panadol): doza 10 do 15 mg/kg, može se ponoviti svakih 4 do 6 sati. Dostupan od rođenja. Bezreceptan.
• Ibuprofen (Brufen, Nurofen za djecu): doza 5 do 10 mg/kg, može se ponoviti svakih 6 do 8 sati. Ne davati djeci mlađoj od 6 mjeseci. Izbjegavajte ako dijete povraća, ima dehidraciju ili probleme s bubrezima.

Doza se računa prema težini djeteta, ne prema dobi. Ako vaše dijete od 4 godine teži 15 kg, računajte za 15 kg, ne za "4-godišnju dozu" koja stoji na pakiranju.

Nikada aspirin djeci i adolescentima zbog rizika od Reyeovog sindroma, rijetke ali teške bolesti mozga i jetre.

Oko vrućice kruži puno netočnih uvjerenja koja treba rasčistiti.

• Mit: Umotajte dijete da se oznoji. Umotavanje zadržava toplinu i može povisiti temperaturu. Obucite dijete u laganu odjeću od jednog sloja, osigurajte hladniju sobu (oko 18 do 20°C).
• Mit: Nicanje zuba uzrokuje visoku vrućicu. Nicanje zuba može blago podignuti temperaturu (ispod 38°C), ali prava vrućica zahtijeva drugi uzrok. Pripisivanje vrućice zubima odgađa dijagnozu.
• Mit: Visoka temperatura oštećuje mozak. Mozak počinje biti u opasnosti tek iznad 42°C. Infekcije gotovo nikad ne dižu temperaturu do te granice. Oštećenje mozga nastaje od sunčanice (vanjska toplina), ne od vrućice.
• Mit: Temperatura mora pasti na 37°C da bi lijek djelovao. Dovoljno je da temperatura padne za 1 do 1.5°C i dijete se osjeća bolje. Normalna temperatura nije cilj.

Digitalni termometar u pazuhu dovoljan je za djecu stariju od 3 godine.

Febrilne konvulzije (grčevi uz vrućicu) pogađaju 2 do 5% djece, najčešće između 12 i 18 mjeseci. Izgledaju zastrašujuće jer dijete gubi svijest, ukoči se ili se trese. Ali u pravilu nisu opasne i ne ostavljaju trajne posljedice.

Konvulzije ne nastaju od visine temperature, već od brzine porasta. Dijete može dobiti konvulzije pri skoku s 37 na 38.5°C jednako kao pri 40°C.

Što napraviti za vrijeme konvulzija:

• Ostanite mirni i gledajte na sat (trajanje je važno)
• Položite dijete na bok na ravnu površinu
• Maknite sve što bi moglo ozlijediti dijete
• Ne stavljajte ništa u usta, ne zadržavajte dijete silom
• Zovite hitnu ako konvulzije traju dulje od 5 minuta

Rizik od epilepsije nakon jedne jednostavne febrilne konvulzije je samo 2 do 3%, što je tek malo više od opće populacije. Velika većina djece preraste konvulzije do 6. godine.

Postoje jasne situacije u kojima ne treba čekati jutro ni liječničku ordinaciju.

• Beba mlađa od 3 mjeseca s temperaturom iznad 38°C - uvijek hitno, neovisno o tome kako izgleda
• Dijete koje ne reagira normalno: mlohavo, ne budi se uobičajeno, ne prepoznaje roditelje
• Osip koji ne blijedi pritiskom prozirne čaše (test s čašom) uz temperaturu
• Ukočen vrat ili bol pri prigibu glave prema prsima
• Poteškoće s disanjem koje ne prolaze smirivanjem
• Febrilne konvulzije koje traju dulje od 5 minuta
• Dijete ne može piti ni apsolutno ništa dulje od 8 sati

Pedijatar može pregledati dijete i procijeniti je li potrebno daljnje liječenje ili može temperature pratiti kod kuće.