Proljev: uzroci, dehidracija i kada po pomoć

Proljev je tri ili više tekućih ili vodenastih stolica u 24 sata. To je Svjetska zdravstvena organizacija, definicija. Jedna mekša stolica nakon ljute hrane nije proljev. Tri ili više vodenih stolica u roku od jednog dana jesu.

Akutni proljev traje manje od 14 dana i u velikoj većini slučajeva prolazi sam bez liječenja. Najčešći uzroci su virusne infekcije (norovirus, rotavirus), bakterijske infekcije (Salmonella, Campylobacter, E. coli) i otrovanje hranom.

Kronični proljev traje dulje od 4 tjedna i zahtijeva medicinsku obradu. Mogući uzroci: sindrom iritabilnog crijeva (IBS), celijakija, upalna bolest crijeva (Crohn, ulcerozni kolitis), laktozna intolerancija, hipertireoza, te nuspojave lijekova.

Virusni gastroenteritis (najčešće norovirus i rotavirus) počinje naglo s mučninom, povraćanjem i vodenim proljevom. Temperatura je obično blaga ili odsutna. Traje 1 do 3 dana. Inkubacija je kratka, 12 do 48 sati, i vrlo je zarazan.

Bakterijski enteritis (Salmonella, Campylobacter, šige) često uključuje krvavi ili sluzavi proljev, višu temperaturu (iznad 38,5 stupnjeva), jače grčeve u trbuhu i dulji tijek (5 do 7 dana). Inkubacija je obično 1 do 5 dana ovisno o uzročniku.

Krv ili sluz u stolici, temperatura iznad 38,5 stupnjeva i proljev koji traje dulje od 3 dana razlozi su za pregled. Sve ostalo najčešće prolazi samo uz rehidraciju.

Proljev sam po sebi rijetko je opasan. Dehidracija koju uzrokuje jest. Svaka vodena stolica odnosi 100 do 200 ml tekućine plus elektrolite: natrij, kalij, kloride i bikarbonate. Kod 10 ili više stolica dnevno, gubitak tekućine može biti 2 litre ili više.

Znakovi blage dehidracije: žeđ, suha usta, tamni urin, smanjen volumen urina. Znakovi umjerene dehidracije: ubrzani puls, vrtoglavica pri ustajanju, uvučene oči, suha koža koja se sporije vraća kad je uhvatite u nabor. Znakovi teške dehidracije: konfuzija, odsutnost mokrenja dulje od 8 sati, ubrzan i slab puls, hladne ekstremiteta.

Odrasle osobe bez kroničnih bolesti obično podnose akutni proljev bez komplikacija ako piju dovoljno tekućine. Problem nastaje kad povraćanje onemogućava oralni unos ili kad se gubitak tekućine podcijeni.

Oralna rehidracijska otopina (ORS) zlatni je standard za rehidraciju pri proljevu. Formulacija preporučena od Svjetske zdravstvene organizacije sadrži natrij, kalij, glukozu i citrat u točno definiranim omjerima koji optimiziraju apsorpciju vode u crijevu.

ORS praškovi dostupni su u svim ljekarnama u Hrvatskoj bez recepta. Cijena je minimalna. Jedan vrećica se otopi u litri vode i pije u malim gutljajima tijekom dana.

Česta pogreška: piti samo vodu. Voda ne sadrži elektrolite i u velikim količinama može uzrokovati hiponatremiju (razrjeđenje natrija u krvi). Sportski napici sadrže previše šećera i premalo natrija za rehidraciju kod proljeva.

Gazirana pića, sokovi, crna kava i alkohol pogoršavaju proljev. Kofeinski napici imaju diuretski učinak. Mliječni proizvodi mogu pogoršati simptome kod akutnog enteritisa jer je privremena laktozna intolerancija česta pratnja virusnog proljeva.

Loperamid (Imodium) usporava crijevnu peristaltiku i smanjuje učestalost stolica. Dostupan je bez recepta i učinkovit je za simptomatsko liječenje nekompliciranoga akutnog proljeva kod odraslih.

Doza: 4 mg na početku (2 kapsule), zatim 2 mg nakon svake tekuće stolice, maksimalno 16 mg dnevno. Ne uzima se dulje od 2 dana bez savjeta liječnika.

Kontraindikacije za loperamid: krvavi proljev (bakterijska dizenterija), temperatura iznad 38,5 stupnjeva, djeca mlađa od 12 godina (bez liječničkog nadzora), sumnja na Clostridioides difficile kolitis (proljev nakon antibiotika). U ovim situacijama loperamid zadržava toksine u crijevu i može pogoršati stanje.

Antibiotici za proljev propisuje isključivo liječnik. Indicirani su kod dokazane bakterijske dizenterije (Shigella), teškog traveller's diarrhea, Clostridioides difficile kolitisa i kod imunokompromitiranih osoba. Empirijski antibiotik bez koprokulture opravdan je samo u teškim slučajevima s visokom temperaturom i krvavom stolicom.

Otrovanje hranom nastaje konzumacijom hrane kontaminirane bakterijama, toksinima ili parazitima. Inkubacija ovisi o uzročniku: toksin Staphylococcus aureusa djeluje za 1 do 6 sati, Salmonella za 6 do 48 sati, Campylobacter za 2 do 5 dana.

Najčešći uzročnici u Hrvatskoj: Salmonella (sirova jaja, piletina), Campylobacter (nedovoljno termički obrađena piletina), Staphylococcus aureus toksini (mliječni proizvodi, sendviči koji su stajali na toplom), Listeria (meki sirevi, gotove salate).

Prevencija: perite ruke prije pripreme hrane. Razdvajajte sirovo meso od gotove hrane (odvojene daske za rezanje). Kuhajte piletinu do unutarnje temperature od 74 stupnja. Ne ostavljajte kuhanu hranu na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata. Čuvajte hranu u hladnjaku ispod 5 stupnjeva.

Lijekovi protiv proljeva uglavnom nisu potrebni kod otrovanja hranom jer je tijek kratak (24 do 48 sati). Rehidracija je dovoljna. Ako simptomi traju dulje od 48 sati ili uključuju krvavu stolicu i visoku temperaturu, potrebna je koprokultura i moguća antibiotska terapija.

BRAT dijeta (banana, riža, jabuka, tost) dugo se preporučivala kao standardna prehrana kod proljeva. Moderna medicina više je ne promiče kao strogo pravilo jer je preosobna i nutritivno nepotpuna. Ipak, principi iza nje ostaju valjani: jedite blagu, lako probavljivu hranu u malim obrocima.

Preporučena hrana: bijela riža, kruh od bijelog brašna, banane, kuhana mrkva, kuhani krumpir, pileća juha (solna osnova plus tekućina), krekeri, zobena kaša na vodi.

Izbjegavajte: mliječne proizvode (privremena laktozna intolerancija česta je pri akutnom enteritisu), masnu hranu, začinjenu hranu, sirovo voće i povrće, kofein, alkohol, slatkiše i grickalice.

Nemojte gladovati. Ako možete jesti, jedite. Studije pokazuju da nastavak prehrane tijekom akutnog proljeva ubrzava oporavak crijevne sluznice u usporedbi s potpunim gladovanjem. Obroci bi trebali biti mali i česti (5 do 6 dnevno umjesto 3).