Prehlada: što stvarno pomaže i kada liječniku

Prehlada je akutna virusna infekcija gornjih dišnih puteva. Najčešće zahvaća nos i grlo, počinje 1 do 3 dana nakon zaraze i u većini slučajeva prolazi sama.

Prehladu mogu uzrokovati različiti respiratorni virusi. Rinovirusi su česti uzročnici, ali prehladu mogu izazvati i adenovirusi, sezonski koronavirusi i drugi virusi. Zbog velikog broja uzročnika ne postoji jedno cjepivo protiv obične prehlade.

Antibiotici ne liječe prehladu jer djeluju na bakterije, a ne na viruse. Kod nekomplicirane prehlade cilj je ublažiti simptome, piti dovoljno tekućine, odmarati se i pratiti ima li znakova komplikacije ili druge bolesti.

Simptomi COVID-19, gripe i prehlade mogu se preklapati. Ako ste u rizičnoj skupini, imate teže simptome, trebate u zdravstvenu ili socijalnu ustanovu ili niste sigurni treba li testiranje, javite se izabranom liječniku i provjerite aktualne HZJZ preporuke za COVID-19.

Tekstualni sažetak tablice: prehlada obično počinje postupno i najčešće je blaga; gripa češće počinje naglo uz temperaturu, bolove i jak umor; COVID-19 može nalikovati prehladi ili gripi, a otežano disanje, pogoršanje ili rizična skupina traže liječnički savjet.

Simptomi prehlade najčešće prolaze kroz nekoliko dana do desetak dana. Kašalj može potrajati i dulje, osobito nakon što se nosni simptomi već smire.

Iscjedak iz nosa može tijekom bolesti iz bistrog postati gušći, neproziran ili žućkasto-zelen. To samo po sebi ne znači da je nastala bakterijska infekcija i nije dovoljan razlog za antibiotik.

Javite se liječniku ako simptomi traju dulje od očekivanog, ako se nakon početnog poboljšanja ponovno pogoršaju, ako se pojavi bol u uhu ili sinusima, visoka temperatura, otežano disanje ili opće stanje koje nije u skladu s običnom prehladom.

Liječenje prehlade je simptomatsko. To znači da ne uklanja virus, nego olakšava tegobe dok se organizam oporavlja.

Tekućina, odmor, izbjegavanje dima i ovlaživanje zraka mogu olakšati osjećaj suhoće i nadraženosti. Fiziološka otopina za nos može pomoći kod začepljenosti i suhoće sluznice; koristite je prema uputi proizvoda ili savjetu ljekarnika.

Kod bolova ili povišene temperature mogu pomoći paracetamol ili ibuprofen, ali ih uzimajte prema uputi o lijeku i savjetu liječnika ili ljekarnika. Ne kombinirajte više lijekova koji sadrže paracetamol bez provjere upute, jer prevelika doza može ozbiljno oštetiti jetru. Ibuprofen i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi nisu prikladni za svakoga, primjerice kod nekih bolesti želuca, bubrega, krvarenja, trudnoće, alergije na NSAIL ili terapije antikoagulansima.

Dekongestivni sprej ili kapi za nos koristite kratko i prema uputi; oksimetazolinski sprej bez liječničkog nadzora ne smije se koristiti dulje od 5 dana jer dulja ili pretjerana primjena može pogoršati začepljenost nosa.

Cinkove pastile imaju nesigurne i uglavnom male učinke. Ako ih koristite, ne uzimajte ih dulje od preporučenog trajanja i provjerite s ljekarnikom ako uzimate druge lijekove, osobito neke antibiotike. Vitamin C, ehinacea, propolis i slični pripravci ne bi smjeli zamijeniti odmor, tekućinu, uputu o lijeku i liječničku procjenu kad postoje znakovi ozbiljnije bolesti.

Antibiotici su lijekovi za bakterijske infekcije. Kod virusnih infekcija dišnih puteva, poput obične prehlade, ne djeluju na uzrok bolesti.

Nepotrebno uzimanje antibiotika može izazvati nuspojave i pridonijeti antimikrobnoj rezistenciji, zbog čega bakterijske infekcije kasnije mogu biti teže za liječenje.

Antibiotik može biti potreban kod određenih bakterijskih komplikacija, primjerice dijela upala uha, sinusa ili bakterijske upale grla. O tome se ne odlučuje samo prema boji iscjetka iz nosa, nego prema ukupnoj kliničkoj slici.

Prehlade se najčešće šire kontaktom s izlučevinama iz nosa i dišnih puteva. Redovito perite ruke, koristite jednokratne maramice, ne dijelite čaše i boce te prozračujte prostorije.

Ako ste bolesni, ostanite kod kuće kad god možete, osobito dok imate temperaturu, jače kašljete ili kišete. Time smanjujete prijenos na djecu, starije osobe, trudnice i kronične bolesnike.

Hladnoća sama po sebi ne uzrokuje prehladu. Prehlada nastaje od virusa. Zimi se lakše širi jer se više boravi u zatvorenim prostorima i u bliskom kontaktu s drugim ljudima.

Izvori provjereni: 22. 6. 2026. Za klinički okvir prehlade korišteni su HeMED i dopunski NHS. Za antibiotike i antimikrobnu rezistenciju korišten je HZJZ, za COVID-19 aktualna HZJZ stranica, za lijekove HALMED upute, a za hitnu eskalaciju HZHM i gov.hr.