Prehlada: što stvarno pomaže i kada liječniku

Odrasli imaju u prosjeku dvije do četiri prehlade godišnje, djeca vrtićke dobi i šest do osam. Unatoč tome, prehlada se i dalje liječi na pogrešne načine: antibioticima koji je ne mogu liječiti, vitaminima koji je ne sprečavaju u mjeri u kojoj se reklamiraju i odmором koji se daje prekasno.

Više od 200 različitih virusa može uzrokovati prehladu. Rinovirusi su odgovorni za 30 do 50 posto slučajeva. Koronavirusi (ne SARS-CoV-2, nego sezonski koronavirusi koji cirkuliraju desetljećima), respiratorni sincicijalni virus i adenovirusi odgovorni su za ostatak.

Prehlada počinje postupno. Najčešći prvi simptom je grebanje u grlu, zatim slijedi curenje nosa, začepljenost, kihanje i blag kašalj. Temperatura je rijetka ili niska, ispod 38 stupnjeva. Umor je prisutan ali ne onemogućuje svakodnevne aktivnosti.

| Simptom | Prehlada | Gripa | COVID-19 | |---|---|---|---| | Početak | Postupan | Nagao | Varira | | Temperatura | Rijetko ili niska | Visoka (38.5+) | Česta | | Bolovi u mišićima | Blagi | Jaki | Česti | | Umor | Blagi | Jak | Jak | | Curenje nosa | Jako | Blago | Umjereno | | Kašalj | Blag | Jak | Jak, suh | | Gubitak mirisa/okusa | Rijetko | Rijetko | Čest |

Razlika je klinički važna jer određuje pristup. Prehlada ne zahtijeva antivirusne lijekove, ne zahtijeva izolaciju po epidemiološkim propisima (osim ako se radi o COVID-19) i ne zahtijeva liječnički posjet u većini slučajeva.

Prehlada traje sedam do deset dana u odraslih. Prvih tri do četiri dana simptomi se pojačavaju, a potom postupno popuštaju. Nazalni iscjedak koji se mijenja od bistrog u gušći i žutkasti normalni je dio tijeka bolesti i ne mora upućivati na bakterijsku infekciju.

Vitamin C popularni je mit. Meta-analiza Cochrane pokazuje da suplementacija vitaminom C ne smanjuje učestalost prehlade u općoj populaciji (smanjuje je kod ekstremnih fizičkih opterećenja poput maratonaca), a smanjuje trajanje za svega pola dana u prosjeku. Nije razlog da ga ne uzimate, ali nije čudesni lijek.

Cink u obliku pastila ili spreja može smanjiti trajanje prehlade ako se počne uzimati unutar 24 sata od pojave simptoma, prema nekoliko kliničkih studija. Mehanizam je blokada virusnog vezivanja za receptore. Nuspojave su mučnina i metalni okus, a visoke doze dugotrajno mogu uzrokovati deficit bakra.

Cilj liječenja prehlade je simptomatska olakšica, ne eliminacija virusa. Tijelo to rješava samo za tjedan dana bez obzira na liječenje.

Paracetamol i ibuprofen za bol u grlu i blagu temperaturu imaju jasne dokaze. Ibuprofen ima i protuupalni učinak koji može smanjiti začepljenost nosne sluznice.

Nazalni dekongenstanti (oksimetazolin) učinkovito otvaraju nosne puteve u roku od minuta, ali ne smiju se koristiti dulje od tri do pet dana zbog rizika od rebound kongestije koja može biti gora od originalnih simptoma.

Fiziološka otopina za nos, iskorištvena regularna ispiranja, mehanički uklanjaju viruse i sluz i ovlažuju sluznicu. Nema kontraindikacija, može se koristiti onoliko puta koliko je potrebno i djeci i odraslima.

Antibiotici liječe bakterijske infekcije. Prehlada je virusna. Antibiotici na viruse ne djeluju. Ovo nije nova spoznaja: zna se to od otkrića antibiotika. Ipak, u Hrvatskoj se antibiotici za prehlade propisuju znatno češće nego što preporučuju smjernice.

Posljedice prekomjerne upotrebe antibiotika su individualne (disbakterioza, proljev, alergijske reakcije) i populacijske (razvoj rezistentnih bakterija, sve manji arsenal djelotvornih antibiotika za stvarne bakterijske infekcije).

Antibiotici su opravdani kod sekundarnih bakterijskih komplikacija prehlade: streptokoknog faringitisa, akutnog bakterijskog sinusitisa (simptomi dulje od 10 dana bez poboljšanja ili pogoršanje nakon inicijalnog poboljšanja) i akutnog otitisa medije u određenim dobnim skupinama.

Pranje ruku učinkovita je mjera prevencije jer rinovirusi preživljavaju na površinama satima i unose se u organizam dodirom oči, nosa i usta zaraženim rukama. Sapun i voda superiorniji su alkohol gelovima jer mehanički uklanjaju virus. Gel je alternativa kad sapuna nema.

Izbjegavanje kontakta s oboljelima intuitivno ima smisla, ali zaraznost prehlade počinje dan ili dva prije simptoma, što ograničava koliko prevencija kontaktom zapravo može postići.

Spavanje i stres imaju dokazanu vezu s podložnošću infekcijama. Studije koje su zdravim volonterima intranazalno ubrizgavale rhinovirus pokazale su da osobe s kroničnim nedostatkom sna imaju četiri puta veću vjerojatnost razvoja bolesti. Ovo je jedna od rijetkih zdravstvenih preporuka koja ima direktnu eksperimentalnu podlogu.

Hladno vrijeme samo po sebi ne uzrokuje prehladu. Grlo nije uzrok prehlade. Mokra kosa nije uzrok prehlade. Prehlada nastaje od virusa, ne od hladnoće. Korelacija zime i prehlade objašnjava se time što se u zatvorenim prostorima s manje svježeg zraka provodi više vremena, a ne samim padom temperature.