Kućna ljekarna: što svaka obitelj mora imati u ormariću

Kućna ljekarna nije posebna namještena ormarić s 50 preparata. To je skup nužnih lijekova i pomagala koji vam trebaju u prvim satima bolesti, ozljede ili hitnosti, dok ne dođete do liječnika ili ljekarne. Razlika između dobro opremljene kućne ljekarne i praznog ormara može biti razlika između boli koja se kontrolira i boli koja se ne kontrolira u 2 ujutro.

Istraživanja pokazuju da većina kućnih ljekarni u Hrvatskoj ili nema ključnih lijekova ili ima istekle preparate koji ne djeluju ili mogu biti opasni. Godišnja provjera sadržaja i rokova trajanja nije pretjerivanje, nego minimum.

Paracetamol i ibuprofen trebali bi biti u svakom domu s odraslima ili djecom. Nisu isti lijek i nisu zamjenjivi u svim situacijama.

Paracetamol smanjuje bol i temperaturu, nema protuupalno djelovanje i siguran je za djecu od 3 mjeseca, trudnice i osobe s gastritisom. Maksimalna doza za odrasle: 4 grama na dan (ne više od 8 tableta od 500 mg).

Ibuprofen smanjuje bol, temperaturu i upalu. Djeluje bolje od paracetamola kod upala, menstrualnih bolova i zubobolje. Nije prikladan za trudnice u drugom i trećem tromjesečju, osobe s gastritisom ili čirom, niti za djecu mlađu od 3 mjeseca. Uvijek uz jelo.

Uz analgetike, kućna ljekarna treba sadrzavati preparate za nekoliko osnovnih situacija: rane i ozljede, probavne tegobe, alergije i hitnosti.

Za rane i ozljede: antiseptik (klorheksidin ili betadin), sterilna gaza i zavoji raznih veličina, flasteri, elastična povoja, sterilne rukavice (barem nekoliko pari), medicinska ljepljiva traka, pinceta za krpelije.

Za probavne tegobe: elektroliti u prahu za rehidraciju (bitni kod proljeva, posebno za djecu), antacid za žgaravicu, loperamid za proljev u odraslih (ne daje se djeci bez savjeta liječnika), supozitoriji glicerola za konstipaciju kod djece.

Za alergije: antihistaminik prve ili druge generacije (loratadin ili cetirizin bez pospanosti, kloropeniramin ako pospanost nije problem). Kod osoba s poznatom alergijom i uputom liječnika: adrenalin auto-injector (EpiPen) na dostupnom i svima poznatom mjestu.

Termometar je obavezan u svakom domu. Digitalni akslilarni termometri najpraktičniji su za svakodnevnu upotrebu, a infracrveni ušni i čeoni brži su ali skuplji i zahtijevaju pravilnu tehniku mjerenja. Živini termometri zabranjeni su u EU od 2009. godine.

Tlakomjer je preporučljiv u domovima gdje netko ima dijagnozu hipertenzije ili rizičnih faktora za nju. Moderni automatski tlakomjeri za nadlakticu pouzdani su i jednostavni za upotrebu. Mjerenje na zapešću manje je pouzdano.

Oksimetar (uređaj koji se stavlja na prst i mjeri saturaciju kisika u krvi) ušao je u mnoge kućne ljekarne nakon pandemije. Korisno pomagalo za praćenje kroničnih plućnih bolesti, ali nije nužno za svako kućanstvo.

Termometar je jedino mjerilo temperature koje je točno. Procjene ruke na čelu ne razlikuju 37,5 od 39 stupnjeva, a ta razlika klinički je bitna.

Rok trajanja na ljekovima nije savjet nego zakonska granica do koje se jamči stabilnost, čistoća i učinkovitost preparata. Nakon toga datum, ni proizvođač ni regulator ne jamče da lijek radi onako kako bi trebao.

Godišnja provjera sadržaja kućne ljekarne dovoljno je. Dvaput godišnje, na proljeće i jesen, savjet je koji daju farmaceuti. Pratično rješenje: svaki put kada namjestite sat u proljeće i jesen, pregledajte i kućnu ljekarnu.

Istekle lijekove ne bacajte u smeće niti u kanalizaciju. Aktivni sastojci dospijevaju u podzemne vode i ekosustave. Ljekarni su obavezne primiti istekle i nepotrebne lijekove na besplatno zbrinjavanje prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim lijekovima.

Kupaonica je najgore mjesto za kućnu ljekarnu. Vlaga i temperaturne promjene ubrzavaju razgradnju lijekova. Idealno je pohraniti lijekove na tamnom, suhom i hladnom mjestu, na sobnoj temperaturi između 15 i 25 stupnjeva, osim onih koji zahtijevaju hladnjak (inzulin, neka cjepiva).

Visina je sigurnost. Kućna ljekarna mora biti izvan dosega djece, na polici višoj od 1,5 metra ili zaključana. Trovanje djece lijekovima i kućnim kemikalijama vodeći je uzrok hitnih trovanja u dječjoj dobi, a velika većina se dogodi kada su lijekovi na dostupnom месту.

Neke kategorije ne smiju biti u kućnoj ljekarni bez jasne uputie za odlaganje: neiskorišteni antibiotici (ne čuvajte za sljedeći put, upit farmaceuta je besplatan), lijekovi propisani drugoj osobi (ne dijelite receptne lijekove čak i za isti simptom), te stare receptne lijekove za koje više nema potrebe.