Gripa: simptomi, liječenje i razlika od prehlade

Gripa i prehlada dijele simptome ali su posve različite bolesti. Influenza virus uzrokuje gripu i ne prašta olako. Dolazi naglo, za sat ili dva, s temperaturom iznad 38,5 stupnjeva, intenzivnim bolovima u mišićima i kostima, snažnom glavoboljom i iscrpljenošću koja onemogućuje normalno funkcioniranje. Prehlada dolazi postupno i rijetko uzrokuje ovako intenzivne simptome.

Sezona gripe u Hrvatskoj traje od studenog do ožujka, s vrhuncem najčešće u siječnju i veljači. Hrvatski zavod za javno zdravstvo prati epidemiološki prag i proglašava epidemiju kada intenzitet premašuje određenu razinu na 100 000 stanovnika.

Gripa počinje naglo. Tipični prikaz: ujutro se osjećate dobro, do podne imate temperaturu 39 stupnjeva i bolove po cijelom tijelu. To je klinički znak koji razlikuje gripu od prehranjene.

| Dan | Simptomi | Preporučena mjera | |---|---|---| | 1 do 2 | Temperatura, jaki bolovi, iscrpljenost | Odmor, antipiretici, hidratacija | | 2 do 3 | Vrhunac simptoma, mogući rinitis | Antivirusni lijek (Tamiflu) ako je indiciran | | 3 do 5 | Temperatura se povlači, ostaje umor | Postepeni povratak aktivnostima | | 5 do 7 | Kašalj ostaje, umor traje | Normalna prehrana, ne vraćati se na posao prebrzo | | 7 do 14 | Rezidualni umor | Moguće tjednima kod rizičnih skupina |

Temperatura kod gripe obično traje tri do pet dana. Kašalj i umor mogu potrajati dva tjedna. Ako temperatura traje dulje od pet dana ili se vraća nakon poboljšanja, to je znak moguće bakterijske komplikacije.

Oseltamivir (Tamiflu) i zanamivir smanjuju trajanje simptoma za oko jedan dan i smanjuju rizik komplikacija ako se počnu uzimati unutar 48 sati od početka simptoma. Nakon 48 sati učinak je minimalan kod inače zdravih odraslih.

Antivirusni lijekovi nisu namijenjeni svima. Preporučuju se za osobe u rizičnim skupinama: starije od 65 godina, trudnice, osobe s kroničnim bolestima srca, pluća ili bubrega, imunokompromitiranim pacijentima i hospitaliziranim bolesnicima.

Antibiotici ne liječe gripu. Gripa je virusna bolest i antibiotici na nju ne djeluju. Uzimanje antibiotika bez indikacije povećava rezistenciju i može uzrokovati nuspojave bez ikakve koristi.

Pneumonija je najčešća komplikacija gripe i može biti primarna virusna pneumonija ili sekundarna bakterijska infekcija (Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus). Sekundarna bakterijska pneumonija obično se pojavljuje pet do deset dana po početku gripe, kad se pacijent već počne bolje osjećati, a potom naglo pogorša.

Miokarditis, upala srčanog mišića, rjeđa je ali ozbiljna komplikacija. Bol u grudima, aritmija ili znakovi srčanog popuštanja za vrijeme ili kratko nakon gripe zahtijevaju hitnu medicinsku evaluaciju.

Encefalitis, rabdomioliza i sekundarni sinusitis/otitis media komplikacije su koje se javljaju rjeđe ali zahtijevaju prepoznavanje.

Cjepivo protiv gripe mijenja se svake godine jer WHO na temelju epidemiološkog nadzora predviđa koje će sojeve cirkulirati sljedeće sezone. Učinkovitost varira od 40 do 60 posto ovisno o tome koliko su predviđeni sojevi pogodili stvarne cirkulirajuće sojeve.

To zvuči nisko, ali kontekst je bitan: čak i godišnje kada je podudarnost sojeva slabija, cijepljenje smanjuje rizik od hospitalizacije, teških komplikacija i smrti, osobito u rizičnim skupinama. Za zdravu odraslu osobu gripa je uglavnom izlječiva; za stariju osobu s kroničnom bolesti može biti smrtonosna.

HZZO financira cjepivo za osobe starije od 65 godina, kroničnim bolesnicima i zdravstvenim radnicima. Trudnice i djeca od šest mjeseci do pet godina preporučena su ali ne uvijek financirana populacija, ovisno o dostupnosti.

Gripa zahtijeva stvarni odmor, ne rad od kuće uz 38 stupnjeva. Fizički napor za vrijeme gripe povećava rizik miokarditisa i produljuje trajanje bolesti. Jedan dan odmaranja ranije znači brži oporavak bez komplikacija.

Hidracija je bitna jer temperatura i znojenje troše tekućinu. Čaj, juha i voda dovoljni su. Posebni sportski napitci i elektroliutnti preparati nisu potrebni u inače zdravih osoba s normalnom probavom.

Povratak na posao ili u školu prikladan je 24 sata nakon pada temperature bez antipiretika. Ostajanje kod kuće nije samo za vlastiti oporavak nego za zaštitu kolega u rizičnim skupinama.