Ginekološki pregled: što očekivati i zašto ga žene izbjegavaju

Ginekološki pregled je redoviti medicinski pregled koji svaka žena treba obaviti jednom godišnje, bez obzira na simptome. Nije namijenjen samo onima koji imaju tegobe. Preventivni pregledi otkrivaju promjene u ranoj fazi, kad je liječenje najjednostavnije.

U Hrvatskoj ginekolog može biti izabrani ginekolog u sustavu HZZO-a, što znači da imate pravo na godišnji pregled bez doplate. Ginekolog tada postaje vaš primarni kontakt za reproduktivno zdravlje, slično kao što je liječnik opće medicine kontakt za sve ostalo.

Mnoge žene odgađaju pregled jer ne znaju što ih čeka ili osjećaju nelagodu. Ta nelagoda je razumljiva. Ali sam pregled, uz dobrog ginekologa, traje svega 10 do 15 minuta i ne smije biti bolan.

Redoviti ginekološki pregledi preporučuju se jednom godišnje od prve spolne aktivnosti ili od 21. godine.

Priprema nije komplicirana. Nekoliko dana prije pregleda izbjegavajte vaginalnu ispiranja i kremice, a dan-dva prije ne bi trebalo imati spolne odnose. Razlog je jednostavan: sve to može promijeniti pH i mikrofloru, što može utjecati na nalaze.

Idealno je zakazati pregled negdje u sredini ciklusa, između menstruacija. Pregled je moguć i za vrijeme menstruacije, ali u dogovoru s ginekologom, jer krvarenje može otežati neke pretrage.

Na pregled ponesite:

• Prethodne nalaze ako postoje (osobito raniji PAP test ili nalaze HPV-a)
• Popis lijekova koje uzimate, uključujući kontraceptive
• Datum zadnje menstruacije

Ne morate se posebno brinuti oko tjelesne higijene. Normalno tuširanje je sasvim dovoljno.

Pregled počinje razgovorom. Ginekolog će pitati o ciklusu, tegobama, ranijim bolestima, trudnoćama i korištenoj kontracepciji. Taj anamnestički razgovor traje nekoliko minuta i jednako je važan kao i fizički pregled.

Nakon razgovora slijedi pregled na ginekološkom stolu. Žena leži na leđima s nogama na osloncima. Položaj izgleda neudobno, ali ne bi smio biti bolan.

Ginekolog vizualno pregledava vanjske spolne organe, a potom uvodi spekuluj, instrument koji blago razvuče stjenke rodnice kako bi bila vidljiva vrata maternice (cerviks). Speculum može stvarati osjećaj pritiska, ali ne boli. Ako boli, recite ginekolugu.

Slijedi bimanualni pregled: ginekolog jednom rukom piplje kroz trbušni zid, a drugom kroz rodnicu, da bi procijenio veličinu i položaj maternice i jajnika. Ovim pregledom se mogu detektirati cistovi, fibroidi ili uvećani jajnici.

PAP test (citološki bris vrata maternice) je osnova cervikalne preventive. Cilj mu je otkriti abnormalne stanice na vratu maternice koje mogu prethoditi raku grlića maternice, ako se ne liječe.

Uzimanje brisa je kratko: ginekolog malenom četkicom uzima uzorak stanica s vrata maternice. Traje svega nekoliko sekundi. Može se osjetiti blagi neugodni osjećaj, ali ne boli.

U Hrvatskoj se PAP test unutar HZZO sustava radi jednom godišnje za žene od 25 do 64 godine. Nalaz stižete za nekoliko tjedana od laboratorija.

Što znači nalaz:

Jedan nenormalan nalaz nije automatski dijagnoza. Mnoge promjene regrediraju same od sebe, osobito one niskog stupnja. Ginekolog će objasniti što nalaz znači i koji su sljedeći koraci.

PAP test je najvažnija preventivna pretraga za žene između 25 i 64 godine.

Humani papilomavirus (HPV) odgovoran je za gotovo sve slučajeve raka grlića maternice. Neke vrste HPV-a su visokorizične (HPV 16 i 18), a neke niskorizične (HPV 6 i 11 uzrokuju genitalne bradavice).

HPV test se radi iz istog uzorka kao PAP test ili zasebno. HZZO pokriva HPV test kao primarni cervikalni skrining za žene od 30 do 64 godine u okviru Nacionalnog programa.

Ako PAP test ili HPV test upućuju na promjene, slijedi kolposkopija: pregled vrata maternice uvećavajućim instrumentom koji osvjetljava i povećava tkivo. Ginekolog može uzeti biopsiju ako vidi sumnjivo područje. Biopsija je sitni zahvat, traje minutu, može stvoriti blagi neugodni osjećaj.

Kolposkopija nije kazna. To je samo detaljniji pogled.

Ginekološki ultrazvuk nije dio svakog redovnog pregleda, ali ginekolog ga može naložiti ako ima razloga: tegobe, neredovite cikluse, sumnju na ciste ili fibroide.

Postoje dva tipa:

• Abdominalni ultrazvuk: sonda se prislanja na trbuh, potreban je pun mjehur
• Transvaginalni ultrazvuk: sonda se uvodi u rodnicu, daje precizniji uvid u unutarnje organe

Transvaginalni ultrazvuk ne boli i daje puno bolji uvid od abdominalnog, osobito za maternice, jajnike i eventualne ciste. Ginekolog ga preporučuje kad je potrebna veća preciznost.

Hoće li biti bolno? Za većinu žena pregled nije bolan. Može biti neugodan. Ako osjetite bol, recite to ginekolugu. Bol nije nešto što treba trpjeti.

Što ako nisam spolno aktivna? Pregled je i dalje moguć i indiciran od 21. godine ili prema procjeni ginekologa. Speculum dolazi u manjim veličinama ili ga ginekolog može izostaviti ako nije medicinski neophodan.

Treba li se stiditi tijela ili navika? Ne. Ginekolog je liječnik. Nema ničega što bi vas trebalo sramiti reći ili pokazati. Iskrenost u anamnezi izravno utječe na kvalitetu skrbi.

Što ako menstruacija kasni ili je neredovita? Upravo o tome razgovarajte. Neredoviti ciklus je jedan od razloga za ginekološki pregled, ne razlog za odgađanje.