Endometrioza: simptomi, dijagnoza i liječenje

Endometrioza je kronična bolest u kojoj tkivo slično endometriju (sluznici maternice) raste izvan maternice. Najčešće zahvaća jajnike, jajovode, peritoneum zdjelice i rektovaginalni septum, ali može se pojaviti i na crijevima, mokraćnom mjehuru, dijafragmi, pa čak i u plućima.

Pogađa 10 do 15 posto žena reproduktivne dobi, što u Hrvatskoj znači otprilike 150 000 do 200 000 žena. Prosječno vrijeme od prvih simptoma do dijagnoze iznosi 7 do 10 godina. Razlog kašnjenja: simptomi se normaliziraju. Djevojke od malih nogu čuju da je bol za vrijeme menstruacije normalna, pa trpe.

Endometrioza nije samo jaka menstrualna bol. To je sistemska upalna bolest koja utječe na kvalitetu života, radnu sposobnost, odnose i plodnost. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala ju je kao značajan javnozdravstveni problem.

Bol je vodeći simptom, ali ne jedini. Bol kod endometrioze ima specifične karakteristike koje je razlikuju od uobičajene menstrualne boli: počinje prije menstruacije i traje nakon nje, progresivno se pogoršava iz ciklusa u ciklus, ne reagira dovoljno na uobičajene analgetike i utječe na svakodnevne aktivnosti.

• Dismenoreja koja onesposobljava. Bol toliko jaka da žena ne može ići na posao, u školu ili obavljati uobičajene aktivnosti.
• Dispareunija (bol pri spolnom odnosu), posebno dubokom penetracijom.
• Kronična zdjelična bol koja ne mora biti vezana uz menstruaciju.
• Bolno mokrenje ili stolica za vrijeme menstruacije, što ukazuje na zahvaćenost mjehura ili crijeva.
• Neplodnost pogađa 30 do 50 posto žena s endometriozom.
• Kronični umor koji nije proporcionalan fizičkom naporu.

Definitvna dijagnoza endometrioze postavlja se laparoskopijom s biopsijom. To je kirurški zahvat u općoj anesteziji kroz male rezove na trbuhu, gdje kirurg vizualizira zdjelicu i uzima uzorke tkiva za patohistološku analizu.

Međutim, laparoskopija samo radi dijagnoze sve je rjeđa praksa. Moderni pristup koristi detaljnu anamnezu, ginekološki pregled i transvaginalni ultrazvuk kao prvu liniju dijagnostike. Iskusan ultrasoničar može detektirati endometrioze na jajnicima (endometriome), duboke infiltrirajuće lezije i adhezije.

MR zdjelice koristi se za procjenu duboke infiltrirajuće endometrioze, posebno kad se planira kirurški zahvat. Daje preciznu sliku zahvaćenosti crijeva, mokraćnog mjehura i rektovaginalnog septuma.

Normalna menstrualna bol ne tjera vas da ostanete u krevetu. Normalna menstrualna bol ne zahtijeva jake analgetike. Ako trebate ibuprofen 400 mg svaka 4 sata samo da funkcionirate, to nije normalno.

CA-125 tumorski marker može biti povišen kod endometrioze, ali nije specifičan ni osjetljiv dovoljno za dijagnostiku. Koristi se ponekad za praćenje odgovora na terapiju, ne za postavljanje dijagnoze.

Liječenje endometrioze ovisi o dobi pacijentice, težini simptoma, želji za potomstvom i proširenosti bolesti. Ne postoji lijek koji trajno izliječuje endometriozu, ali postoje učinkovite opcije za kontrolu simptoma i usporavanje napredovanja.

Hormonska terapija osnova je medikamentoznog liječenja. Kombinirana oralna kontracepcija (kontinuirana, bez pauze) smanjuje menstrualno krvarenje i bol. Progestini (dienogest 2 mg dnevno) specifično su odobreni za liječenje endometrioze i smanjuju lezije.

NSAID lijekovi (ibuprofen, naproksen) koriste se za kontrolu boli, ali ne djeluju na samu bolest. Ako je ibuprofen dovoljan za kontrolu simptoma, to ne znači da endometrioza ne napreduje.

Laparoskopska operacija indicirana je kad medikamentozna terapija ne kontrolira simptome, kad postoji endometriom na jajniku veći od 4 centimetra, kod neplodnosti povezane s endometriozom, ili kad se sumnja na zahvaćenost crijeva ili mokraćnog mjehura.

Cilj operacije je ukloniti sve vidljive lezije endometrioze (ekscizija) i razdvojiti adhezije koje slijepe organe. Iskustvo kirurga ključno je za ishod. Specijalizirani centri za endometriozu postižu bolje rezultate i manje stope recidiva nego opći ginekolozi.

Histerektomija (uklanjanje maternice) nije lijek za endometriozu. Bolest može perzistirati i nakon uklanjanja maternice jer lezije postoje izvan nje. Histerektomija se razmatra samo kad su iscrpljene sve druge opcije i kad žena ne planira trudnoću.

Endometrioza je prisutna u 25 do 50 posto žena koje se liječe od neplodnosti. Mehanizmi su višestruki: adhezije koje blokiraju jajovode, endometriomi koji oštećuju tkivo jajnika, upalna okolina u zdjelici koja otežava implantaciju i toksičan učinak na kvalitetu jajnih stanica.

Žene s blagom endometriozom i prohodnim jajovodima mogu zatrudnjeti spontano ili uz blagu stimulaciju ovulacije. Laparoskopsko uklanjanje lezija blage endometrioze poboljšava stopu spontane trudnoće.

Kod umjerene i teške endometrioze, IVF (izvantjelesna oplodnja) najučinkovitija je opcija. Stope uspjeha IVF-a kod žena s endometriozom nešto su niže nego kod žena bez endometrioze, ali i dalje značajne.

Ako imate endometriozu i planirate trudnoću, razgovarajte s ginekologom što ranije. Endometrioza je progresivna bolest i jajnička rezerva može se smanjivati s vremenom, posebno ako postoje endometriomi koji zahtijevaju kirurško uklanjanje.