Alergije: simptomi, liječenje i sezona peludi

Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvari koje za većinu ljudi nisu opasne. Umjesto da ih ignorira, tijelo proizvodi protutijela klase IgE koja pokreću lančanu reakciju: histamin se oslobađa iz mastocita, krvne žile se šire, sluznice otiču, oči suzne, nos curi.

U Hrvatskoj su najčešći inhalacijski alergeni: pelud trava (ljulj, klupčasta oštrica), pelud stabala (breza, lijeska, hrast) i pelud korova (ambrozija, pelin). Ambrozija je poseban problem u Slavoniji i Podravini, gdje koncentracije peludi dosežu rekordne razine od kolovoza do listopada.

Grinje iz kućne prašine drugi su po učestalosti. Za razliku od peludi, grinje su cjelogodišnji alergen. Žive u madracima, jastucima i tapeciranom namještaju. Idealna temperatura za njih je 20 do 25 stupnjeva uz visoku vlažnost, što su upravo uvjeti u većini spavaćih soba.

Nutritivne alergije pogađaju 6 do 8 posto djece i 2 do 3 posto odraslih u Europi. Najčešći alergeni su kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, riba i školjke. Klinička slika varira od blagog svrbeža usana do anafilaksije koja ugrožava život.

Sezona alergija u Hrvatskoj traje praktički od veljače do listopada, ali intenzitet i vrsta peludi mijenjaju se iz mjeseca u mjesec.

Klimatske promjene produljuju sezonu peludi. Breza cvjeta ranije nego prije 30 godina. Ambrozija širi areal prema zapadu i sjeveru Hrvatske. Prema europskim istraživanjima, količina peludi u zraku porasla je za 20 posto u posljednjih dva desetljeća.

Alergija na pelud nije bezazlena sezonska smetnja. Neliječeni alergijski rinitis udvostručuje rizik od razvoja astme u sljedećih 10 godina.

HZJZ objavljuje dnevne izvještaje o koncentraciji peludi u zraku za nekoliko mjernih postaja u Hrvatskoj. Praćenje peludne prognoze pomaže u planiranju aktivnosti na otvorenom i pravodobnom uzimanju antihistaminika.

Sumnja na alergiju potvrđuje se objektivnim testovima, a ne samo na temelju simptoma. Liječnik obiteljske medicine može uputiti pacijenta alergologu ili imunologu koji provodi testiranje.

Kožni prick test najčešća je metoda. Na podlakticu se nanese kap otopine alergena, a koža se lagano ubode lancetom. Ako je osoba alergična, na tom mjestu nastaje urtika (oteklina poput uboda komarca) unutar 15 do 20 minuta. Test je brz, jeftin i rezultat je dostupan odmah.

Specifični IgE iz krvi (nekada poznat kao RAST test) alternativa je kožnom testu. Koristi se kad pacijent ne može prestati uzimati antihistaminike, ima kožnu bolest koja onemogućava test ili je imao tešku alergijsku reakciju. Rezultat se dobiva za 3 do 7 dana.

Antihistaminici blokiraju djelovanje histamina na H1 receptore i smanjuju kihanje, svrbež, curenje nosa i suzenje očiju. Dijele se na prvu i drugu generaciju, a razlika je klinički bitna.

Prva generacija (difenhidramin, klorofeniramin) prolazi krvno-moždanu barijeru i uzrokuje pospanost. Učinak je kratak (4 do 6 sati), pa se moraju uzimati više puta dnevno. Danas se rijetko koriste za alergije, osim noću kad pospanost može biti korisna.

Druga generacija (cetirizin, loratadin, fekso fenadin, desloratadin, bilastin) ne uzrokuje značajnu pospanost i djeluje 24 sata. Cetirizin može izazvati blagu pospanost kod nekih osoba, dok loratadin i bilastin to praktički ne čine.

• Cetirizin 10 mg jednom dnevno. Brz početak djelovanja (30 do 60 minuta). Može izazvati blagu pospanost.
• Loratadin 10 mg jednom dnevno. Bez pospanosti. Sporiji početak djelovanja.
• Bilastin 20 mg jednom dnevno natašte. Noviji preparat, minimalne nuspojave, ne uzima se s hranom ni sokom od grejpa.

Nazalni kortikosteroidni sprejevi (mometazon, flutikazon) učinkovitiji su od oralnih antihistaminika za nazalnu kongestiju. Djeluju lokalno, minimalna sistemska apsorpcija, sigurni za dugotrajnu upotrebu. Puni učinak postiže se nakon 3 do 7 dana redovite primjene.

Imunoterapija (hiposenzibilizacija) jedini je tretman koji mijenja tijek alergijske bolesti umjesto da samo kontrolira simptome. Princip je postupno izlaganje tijela rastućim dozama alergena dok imunološki sustav ne razvije toleranciju.

Postoje dva oblika: supkutana imunoterapija (injekcije koje se daju u ordinaciji, obično jednom tjedno prvih 3 do 6 mjeseci, zatim jednom mjesečno) i sublingvalna imunoterapija (tablete ili kapi pod jezik, svaki dan kod kuće).

Trajanje liječenja je 3 do 5 godina. Rezultati su vidljivi već nakon prve sezone, a puni učinak postiže se nakon 2 do 3 godine. Istraživanja pokazuju da imunoterapija smanjuje simptome za 30 do 40 posto i značajno smanjuje potrebu za lijekovima.

U Hrvatskoj se imunoterapija provodi u specijalističkim ordinacijama za alergologiju i kliničku imunologiju. HZZO pokriva troškove liječenja uz uputnicu od liječnika obiteljske medicine.

Lijekovi kontroliraju simptome, ali smanjenje izloženosti alergenima temelj je svake strategije. Mjere se razlikuju ovisno o vrsti alergena.

Za pelud: pratite peludnu prognozu i ograničite boravak vani u danima s visokim koncentracijama. Nosite sunčane naočale vani. Tuširajte se i presvucite odjeću nakon boravka na otvorenom. Sušite rublje u sušilici, ne na balkonu. Držite prozore zatvorenima u jutarnjim satima kad je koncentracija peludi najviša.

Za grinje: koristite antialergijske navlake za madrace i jastuke. Perite posteljinu na 60 stupnjeva tjedno. Održavajte vlažnost zraka ispod 50 posto (odvlaživač pomaže). Uklonite tepihe iz spavaće sobe. Usisavajte s HEPA filtrom barem dvaput tjedno.

Za kućne ljubimce: ako ste alergični na mačku ili psa, ljubimac ne smije biti u spavaćoj sobi. Redovito kupanje ljubimca smanjuje količinu alergena. HEPA pročišćivač zraka u prostoriji u kojoj provodite najviše vremena mjerljivo smanjuje koncentraciju alergena dlake.

Za nutritivne alergije: čitajte deklaracije na svim gotovim proizvodima. U EU su proizvođači obavezni istaknuti 14 glavnih alergena. U restoranima pitajte za popis alergena prije narudžbe.