Afte u ustima: uzroci, liječenje i kada se zabrinuti

Afta u ustima je okrugla ili ovalna rana s bijelim ili žućkastim centrom i crvenim rubom. Pojavljuje se na sluznici obraza, usnica, dna usta ili mekog nepca, ali nikada na tvrdom nepcu ili desnima pričvršćenim za kost. Ta lokalizacijska razlika pomaže u razlikovanju afte od herpesa koji se pojavljuje upravo na čvrstim, keratiniziranim površinama.

Aftózni stomatitis, medicinski naziv za ponavljajuće afte, zahvaća procijenjeno 5 do 25 posto populacije u nekom trenutku života. Najčešće se javlja između 10. i 40. godine i u nekih osoba postaje kronični problem s recidivima svakih nekoliko tjedana.

Minor aftózne ulceracije su najčešće i čine oko 80 posto svih slučajeva. Promjer je manji od 10 milimetara, pojavljuju se jedna do pet odjednom i zacjeljuju za sedam do 14 dana bez ožiljka. Bole neproporcionalno u odnosu na veličinu.

Major afte su veće od 10 milimetara, mogu biti samo jedna, ali traju tri do šest tjedana i često ostavljaju ožiljak. Bolne su u tolikoj mjeri da ometaju govor i jelo. Ovaj tip zahtijeva liječničku evaluaciju jer može upućivati na sustavnu bolest.

Herpetiformne afte pojavljuju se u jatama, 10 do 100 sitnih ulceracija koje se spajaju u veće rane. Ime dolazi od sličnosti s herpetičnim lezijama, ali uzročnik nije herpes virus.

Točan mehanizam nastanka afte nije potpuno razjašnjen ni u 2026. godini. Radi se o autoimunom upalnom odgovoru sluznice, ali što ga pokreće razlikuje se od osobe do osobe.

Mehanička trauma najčešći je precipitirajući faktor: ugriz u obraznu sluznicu, agresivno četkanje, iritacija od oštrog ruba zuba ili zubne krunice, pa čak i kemikalije u određenim pastama za zube. Natrijev lauril sulfat, pjenušavac u većini pasta, dokazano povećava učestalost afte kod predisponiranih osoba.

| Precipitirajući faktor | Prevalencija | |---|---| | Mehanička trauma | Najčešće | | Stres | Često | | Hormonske promjene | Umjereno često | | Hrana (kiselina, orah) | Umjereno često | | Nedostatak B12, željeza, folata | Manje često | | SLS u pastama za zube | Dokazano kod predisponiranih |

Sistemske bolesti koje prate ponavljajuće afte uključuju celijakiju, Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis, Behcetov sindrom i HIV. Ovo su dijagnoze koje je važno isključiti kod čestih, velikih ili dugotrajnih afte.

Za minor afte specifično liječenje često nije potrebno. Anestetički gelovi s benzokainskom ili lidokainskom bazom nanose se direktno na aftu i pružaju kratkoročno olakšanje pri jelu i govoru. Dostupni su bez recepta.

Kortikosteroidni preparati u obliku gela ili paste, primjerice triamcinolon acetonid, smanjuju upalu i ubrzavaju cijeljenje. U Hrvatskoj se propisuju na recept. Najdjelotvornije je nanijeti ih odmah pri prvim znakovima, a ne kada je afta već razvila.

Klorheksidin ispiranja usne šupljine ne liječe aftu, ali smanjuju rizik sekundarne infekcije i mogu blago ubrzati cijeljenje.

Svaka rana u ustima koja ne zacijeli za tri tjedna mora se pokazati liječniku ili stomatologu bez iznimke. Rak usne šupljine često počinje kao bezbolna ulceracija ili bijela ploča koja ne prolazi.

Rak usne šupljine ima relativno dobru prognozu kad se otkrije rano, ali kasna dijagnoza je česta jer se simptomi dugo ignoriraju ili pogrešno pripisuju afti. Biopsija je jedini pouzdani način postavljanja dijagnoze.

Zamjena paste za zube na formulu bez natrijevog lauril sulfata smanjuje učestalost afte kod predisponiranih osoba, prema nekoliko kliničkih istraživanja. Paste bez SLS-a dostupne su u ljekarnama, najčešće pod oznakama za osjetljivu sluznicu.

Probiotici koji sadrže Lactobacillus reuteri pokazali su obećavajuće rezultate u smanjenju broja i trajanja recidiva u randomiziranim studijama, ali istraživanja su još malobrojnija da bi se dala čvrsta preporuka.

Krvnom pretragom treba isključiti nedostatak B12, folata i željeza kod osoba s učestalim aftama. Nadoknada deficita, ako postoji, može značajno smanjiti recidive.